Ljetno računanje vremena počinje u noći sa subote na nedjelju, u 2 sata poslije ponoći, tako što će se, pomjeranjem jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računati kao u 3 sata.
Iako je prvobitna svrha ove prakse, koju je prva uvela Njemačka 1916. godine, bila bolje iskorištavanje dnevnog svjetla i ušteda energije, ispostavilo se da su uštede minimalne ili nepostojeće. Osim toga, izloženost svjetlu kasnije uvečer otpušta melatonin iz mozga, hormon koji izaziva umor, a čija odgoda loše utiče na spavanje. Negativne posljedice koje pomjeranje sata ima na zdravlje, poput već spomenute, ali i porast slučajeva srčanog udara, razlog su što je određeni broj država odlučio odustati od ove prakse.
Promjena u rutini može poremetiti naš uobičajeni ritam. Štoviše, melatonin – koji nam pomaže spavati – stvara se u tami i potiskuje ga svjetlo, što znači da dodatni sat dnevnog svjetla može utjecati na naš raspored spavanja nekoliko dana, prenosi Večernji list.
“Što više dnevnog svjetla imamo, to više serotonina uživamo pa dulji dani mogu pružiti pravi poticaj našem mentalnom zdravlju”, objašnjava psiholog Darren Stanton. “Osjetljivi smo na nedostatak sna i čak nas i nešto tako malo kao sat vremena može izbaciti iz takta. Nekim ljudima možda će trebati četiri dana da se oporave”, dodao je.
Dakle, kako se možemo pripremiti za pomicanje kazaljki naprijed i, što je ključno, za gubitak jednog sata sna? Stanton je podijelio svoje ključne naputke za pomoć pri prijelazu, uključujući jednostavne promjene koje možete napraviti u svojoj dnevnoj rutini i domu te kako izbjeći da vas ta promjena poremetiti. Postupno postavljajte alarme: Ne bojte se: sada možete nešto poduzeti kako biste osigurali da se 31. ožujka ne probudite kao zombi.
