Poslije napada ajkule na 68-godišnju Austrijanku dok se kupala nedaleko od obale egipatskog ljetovališta Hurgade, na sličnom mjestu pronađeno je i tijelo 40-godišnje rumunske državljanke. Ovakve vijesti rijetko su stizale sa plaža u regiji, a od posljednjeg smrtonosnog napada u balkanskim vodama Jadrana prošlo je skoro pola stoljeća.
Alen Soldo, profesor sa Odsjeka za morske studije Fakulteta u Splitu, za BBC kaže da u ovom trenutku veću opasnost predstavljaju visoke temperature koje mogu izazvati zdravstvene probleme.
,,Često volim reći da ćete prije dobiti dva puta na lutriji tijekom jednog tjedna, nego što ćete uopće vidjeti morskog psa u moru, tako da je strah od njih potpuno bezrazložan”, kaže Soldo. U Jadranu, kako kaže, stalno žive ili povremeno zalaze 34 vrste ajkula, od kojih su potencijalno opasne dugonosa i atlantska, ali za sada nije zabilježeno da su nekog napale jer se uglavnom drže otvorenog mora. Podaci Prirodnjačkog muzeja Floride u 2021. pokazuju da je širom svijeta bilo 137 napada ajkula, među kojima 11 sa smrtnim ishodom.
Koliko je opasno kupanje u Jadranskom moru?
U balkanskim vodama Jadrana je do sada zabilježeno deset slučajeva napada ajkula na ljude, navodi splitska Slobodna Dalmacija. Posljednji smrtonosni napad dogodio se 1974. pokraj Lokve Rogoznice kod Omiša, hrvatskog grada u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ajkula je napala Rolfa Šnajdera, Nijemca, koji je tada izgubio nogu i iskrvario na plaži. ,,Posljednji napad, ali ne smrtonosni, dogodio se 2008. godine na slovenačkog ribolovca koji je nosio ulovljenu ribu.” ,,Pretpostavlja se da ga je bijela ajkula greškom napala pokušavajući da otme plijen, a ribolovac je preživio jer je prebačen u splitsku bolnicu”, kaže profesor Soldo. Prema podacima Instituta Plavi svijet, svim morskim ajkulama zajednički su spori rast, kasno polno sazrijevanje, dugi životni vijek i niska stopa reprodukcije. Poznate su i po fantastičnim čulima mirisa i vida. U ukupnom broju ribljih vrsta, morskih pasa je manje od pet posto. Drevne su vrste, a prvi put se pojavljuju prije otprilike 400 milijuna godina i trenutno je poznato oko 370 vrsta morskih pasa, od kojih je 80 ugroženo.
Potencijalna rješenja
Australija je jedno od najopasnijih mjesta za napad ajkule, podaci su istraživanja Prirodnjačkog muzeja Floride. Ova država je prethodnih godina pokušavala da uvede određene preventivne mjere, što je pokrenulo novu debatu – da li su napadi ajkula dovoljno veliki problem da opravdaju takve mjere? Jedna od takvih mjera jeste štit za ajkule, uređaj koji pušta elektromagnetni impuls da odvrati ajkule, a vlada Zapadne Australije je ponudila subvenciju od 140 eura svakome tko želi da ga kupi (ovo je otprilike ekvivalentno trećini cijene uređaja). S druge strane, opozicija u Zapadnoj Australiji smatra da su štitovi za većinu ljudi i dalje izuzetno skupi, čak i uz popust. Federalna vlada Australije dobila je zadatak Instituta za oceane Univerziteta Zapadne Australije da testira različita sredstva odvraćanja ajkula. Obraćajući se medijima, profesor Šon Kolin, direktor Instituta, rekao je tada da se štit za ajkule pokazao kao efikasno sredstvo odvraćanja u 400 testova “istraživačkog” napada ajkule – u kome se ajkula približava plijenu da procijeni šta je to. Međutim, napomenuo je i da su se štitovi pokazali neefikasnim u napadima iz “zasjede”, u kojima ajkula pliva velikom brzinom iz dubine videći siluetu – vjerojatno surfera.
