Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedno je od poduzeća koje svojim poslovanjem, odnosom prema lokalnoj zajednici, razvojnim projektima i novim ulaganjima prednjači u BiH. O poslovanju u prošloj, ali i ovoj godini, nedavnom mišljenju Ureda za reviziju, kreditnim zaduženjima te razvojnim planovima razgovarali smo s Marijom Buntić, rukovoditeljicom Sektora korporativnih komunikacija u EP HZ HB d.d. Mostar.
Večernji list: Kako posluje Elektroprivreda HZ HB ?
– Sa zadovoljstvom mogu reći da JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posluje jako uspješno. Prije svega, svim kupcima osiguravamo dovoljne količine električne energije. U prvom polugodištu tekuće godine ostvarili smo dobit veću od 19,5 milijuna KM, a prošlu godinu završili smo također s pozitivnim poslovnim rezultatom. Također mogu istaknuti da sve obveze prema povjeriteljima (dobavljačima, državi, radnicima i dr.) izvršavamo uredno i navrijeme, poduzeće je likvidno i svakodnevna likvidnost ni u jednom trenutku nije dovedena u pitanje.
Večernji list: Negativno mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH komentirali ste kao neutemeljeno i pristrano. Kako komentirate “rastrošnost” kad je u pitanju nabava vozila i trošak od 8,6 milijuna KM za topli obrok?
– Kao što sam već rekla, mišljenje Ureda za reviziju na naša financijska izvješća za 2020. godinu neutemeljeno je i pristrano, što je i potvrdio neovisni revizorski konzorcij. Kad je u pitanju naknada za topli obrok naših zaposlenika, ona se isplaćuje sukladno zakonu i granskom kolektivnom ugovoru elektroprivredne djelatnosti u Federaciji BiH, dakle trošak za topli obrok zaposlenika sukladan je zakonu, granskom kolektivnom ugovoru i planu poslovanja Društva. Što se tiče nabave vozila, mogu reći da je svaka nabava planirana u planu nabava, koji je sastavni dio plana poslovanja, koji sukladno zakonu usvaja Skupština (vlasnik) poduzeća. Naš rad organiziran je kroz sedam organizacijskih dijelova, na distributivno–opskrbnom području u 35 općina i gradova u FBiH, a energiju proizvodimo u sedam hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani. Sve nabave za svakodnevno obavljanje poslova planiraju se sukladno potrebama i po predviđenim zakonskim procedurama provode.
Večernji list: Kako komentirate kreditno zaduženje od 65 milijuna KM?
– Poznato vam je da smo mi do sredine 2019. godine bili opskrbljivač električnom energijom Aluminija d.d. Mostar, sukladno odluci Skupštine Društva. Kako nismo imali dovoljnu količinu energije iz vlastite proizvodnje, istu smo nabavljali na tržištu. S obzirom na to da Aluminij d.d. Mostar nama nije izmirio svoje obveze, zadužili smo se kod komercijalne banke i tim sredstvima platili energiju kupljenu za Aluminij d.d. Mostar kako ne bismo doveli u pitanje tekuću likvidnost našeg poduzeća.
Večernji list: Recite nam nešto o vašim razvojnim planovima?
– U tijeku je realizacija projekta VE Poklečani, na području općine Posušje. Na osnovi potpisanog ugovora o koncesiji, izgradit ćemo vjetroelektranu s 20 turbina, snage 6,6 MW, ukupne instalirane snage 132 MW, s mogućom prosječnom proizvodnjom 436.960 MWh. Ukupni investicijski troškovi su utvrđeni u iznosu od 260,315.263,58 KM. Eksploatacijsko razdoblje počinje s puštanjem pogona u rad, čija se isplativost promatrala u razdoblju od 20 godina životnog vijeka pogona. Financijska opravdanost je provedena na osnovi utvrđene financijske konstrukcije financiranja u iznosu od 100% kreditnih sredstava. Ukupna neto dobit, nakon puštanja pogona u rad, iznosi 402,500.702,62 KM, odnosno u prosjeku 20,125.035,13 KM/god. Promatrano s aspekta investitora, prihodi ostvareni prodajom električne energije iz pogona VE Poklečani pokrivaju operativne troškove i troškove otplate kreditnih sredstava. Uložena sredstva investitora, pri primijenjenoj diskontnoj stopi 3,25% vratila bi se u osmoj godini eksploatacije. Promatrano sa šireg društvenog aspekta, VE Poklečani ostvaruje višestruke društvene koristi, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. Ove koristi se prikazuju kroz izravne i neizravne koristi za društvenu zajednicu Zapadnohercegovačke županije. Plaćanjem odgovarajućih doprinosa, poreza i naknada u tijeku kompletnog vijeka trajanja vrši se izravno povećanje prihoda za lokalnu razinu i razinu Federacije BiH.
Večernji list: Je li točno da Elektroprivreda HZ HB planira izgraditi sunčanu fotonaponsku elektranu?
– Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar, uz ostale razvojne projekte u okviru projektiranja i izgradnje proizvodnih kapaciteta isključivo iz obnovljivih izvora energije, planira kroz određenu faznost izgraditi sunčanu fotonaponsku elektranu EP HZ HB 1 na području gospodarsko-proizvodne zone Dubrava 2, Hodovo, općina Stolac, koja bi u konačnici imala snagu 150 MW, a u prvoj fazi izgradnje 100 MW. Prijedlog izgradnje navedene sunčane fotonaponske elektrane nalazi se u prostornom planu općine Stolac za razdoblje od 2013. do 2023. godine, prednacrt plana od travnja 2015. godine, te u dokumentu Izmjene i dopune prostornog plana općine Stolac za razdoblje od 2013. do 2023. godine, prednacrt od veljače 2021., gdje je naznačeno da će prostornim planom u novim gospodarsko-proizvodnim zonama buduće sunčane fotonaponske elektrane zahtijevati izgradnju novih transformatorskih postrojenja unutar predviđenih zona s pripadajućim kabelskim vodovima, kao i dalekovodima kojima će se nove trafostanice priključiti na postojeći prijenosni elektroenergetski sustav. Za potrebe povezivanja FNE EP HZ HB 1 s prijenosnom mrežom (DV 220 kV Mostar 3 – Trebinje 2) bit će izgrađeno novo transformatorsko postrojenje TS x/220 kV koje će biti locirano u sjeverozapadnom predjelu zone Dubrava 2 kako bi ista bila što bliža spomenutom visokonaponskom vodu. U našim razvojnim planovima također je i VE Velika Vlajna na brdu Bile sjeverozapadno od Mostara, VE Planinca na brdu Planinica, također područje grada Mostara, te VE Borova glava na području Livna.•
