viteski_logo_white
Osmrtnice
Vrijeme objave: 24.09.23 @ 07:51

Ohrabrujuću procjenu stanja bh. ekonomije nedavno je dala Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P), koja je povećala kreditni rejting BiH s “B” na “B+”, uz stabilne izglede

Ako je suditi prema bruto domaćem proizvodu (BDP), Bosna i Hercegovina je još daleko od razvijenih članica Unije, pa čak i od njezina prosjeka, piše Večernji list BiH.

BDP po stanovniku u BiH prošle je godine iznosio 65 posto ispod prosjeka Europske unije, a stvarna individualna potrošnja bila je 58 posto ispod prosjeka Unije, podaci su Eurostata.

Što kažu prognoze

Većina zemalja regije, pretendenata na članstvo u Uniji, stoji slično ili tek nešto bolje. Tako je BDP Crne Gore po stanovniku u 2022. godini iznosio 50 posto ispod prosjeka EU-a, Srbije 56, Sjeverne Makedonije 58, a Albanije 66 posto ispod prosjeka EU-a, objavila je Agencija za statistiku BiH. Luksemburg je lani imao daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovu usporedbu, što je dva i pol puta iznad prosjeka EU-a. Irska je na drugom mjestu među državama članicama EU-a sa 133 posto iznad prosjeka, a slijede Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Belgija, svaka s BDP-om po stanovniku od 20 posto iznad prosjeka. Zemlje EFTA-e – Norveška, Švicarska i Island imaju razinu BDP-a po stanovniku od 112 posto odnosno 54 i 28 posto iznad prosjeka EU-a, a Njemačka, Finska, Malta i Francuska ostale su članice Unije s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka. Italija, Slovenija, Cipar i Češka imale su u 2022. godini BDP po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU-a, a Litva, Estonija, Španjolska i Poljska između 10 i 20 posto ispod prosjeka. BDP po stanovniku Mađarske, Portugala, Rumunjske, Latvije i Hrvatske bio je 30 posto ispod prosjeka, zemlja kandidatkinja Turska, potom Slovačka i Grčka imale su BDP po stanovniku 40 posto, a Bugarska 41 posto ispod prosjeka Unije. Luksemburg je također imao i najvišu razinu stvarne individualne potrošnje po stanovniku od svih 36 zemalja, s 38 posto iznad prosjeka EU-a.

Slijede zemlje EFTA-e – Norveška i Island, svaka sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku od 20 posto iznad prosjeka, dok su zemlje kandidatkinje bile između 20 i 60 posto ispod prosjeka EU-a. Osim 27 zemalja članica EU-a, u analizu su uključene i tri zemlje članice EFTA-e – Island, Norveška i Švicarska te zemlje kandidatkinje za članstvo u EU – Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska. Ohrabrujuću procjenu stanja bh. ekonomije nedavno je dala Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P), koja je povećala kreditni rejting BiH s “B” na “B+”, uz stabilne izglede. Analitičari S&P-a u svom izvješću navode da povećanje kreditnog rejtinga odražava njihovo viđenje bh. ekonomije koja se pokazala otpornom unatoč nedavnim utjecajima, među kojima su pandemija COVID-19, nekoliko epizoda političke nestabilnosti i slabija vanjska potražnja. Realni BDP BiH u potpunosti se oporavio od pandemije te su, na osnovi ekonomskih pokazatelja za prvu polovinu 2023. godine, analitičari S&P-a revidirali naviše svoje projekcije rasta realnog BDP-a s 1% na 2%. Na povećanje kreditnog rejtinga utjecala je i povoljna fiskalna pozicija konsolidirane opće vlade, s prognoziranim niskim neto dugom opće vlade od 22% BDP-a do kraja 2023. godine.

Svjetske cijene, inflacija…

U dokumentu “Informacija o perspektivama za BiH 2023. – 2026.”, koji je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, iznose se slične procjene rasta BDP-a u ovoj godini. – Kretanje eksternih dinamika (svjetske cijene, inflacija i ekonomski rast u EU), uz institucionalni kapacitet zemlje u provedbi strukturnih reformi, odredit će kretanje ekonomskog rasta u razdoblju od 2023. do 2026. godine. U skladu s tim, DG ECFIN je u izdanju za veljaču projekcija ekonomskih kretanja u EU, European Economic Forecast Winter 2023., značajno revidirao projekcije ekonomskog rasta za zemlje EU-a koje iznose 0,8% u 2023. i 1,6% u 2024. godini. Imajući u vidu navedene eksterne, kao i interne okolnosti, prema projekcijama DEP-a, u razdoblju od 2023. do 2026. godine u BiH se može očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom ekonomskog rasta od oko 3% na godišnjoj razini (2023. – 2%, 2024. – 2,7%, 2025. – 3% i 2026. – 3,3%). Ako se pažljivije promatra struktura projiciranog ekonomskog rasta u razdoblju od 2023. do 2026., vidljivo je da bi domaća potražnja kroz povećanje privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicija trebala predstavljati njegovo glavno uporište. S druge strane, očekuju se nešto sporije stope rasta izvoza i uvoza, tako da je očekivani doprinos vanjskog sektora odnosno neto izvoza uglavnom neutralan uz tendenciju blagog poboljšanja – navodi se u ovoj informaciji.

Oglasi