Poljoprivreda u Bosni i Hercegovina već odavno je na koljenima. Cijene umjetnih gnojiva su gotovo utrostručene, a poticaji i dalje nedovoljni. U veću potporu uzdaju se poljoprivredni proizvođači u Hercegovini, koji se uveliko pripremaju za proljetnu sjetvu.
Poskupljenje repromaterijala i sjemena već se itekako osjeti i nažalost, imat će štetne posljedice za dalju proizvodnju, upozoravaju poljoprivredni proizvođači, prenosi BHRT.
,,Već sada se vidi da proizvođači ili sade upola manje ili su potpuno odustali od proizvodnje, zato što ne mogu u samom startu iznjeti troškove sadnje, repromaterijala, sjemena i svega. Odlučuju da umanjuju proizvodnju ili je potpuno ukinu”, kaže Jasmina Ćušić, poljoprivredni proizvođač.
Donedavno je među poljoprivrednicima tinjala nada kako će se usvojiti Prijedlog zakona kojim će se na pola godine ukinuti akcize, međutim velika nada donijela je veliko razočarenje.
,,Nažalost izostala je pomoć države, naše je sada samo da čekamo i vidimo kakve će biti posljedice”, ističe Ćušić.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Ahmed Džubur, umjesto 106 milijuna maraka koliko je ranije predloženo u Prijedlogu proračuna, zatražio je 150 milijuna za spas poljoprivrede.
,,Imali smo specifičnu situaciju da tri člana Odbora za poljoprivredu nisu glasovala za dodatnih 40 milijuna za poljoprivrednike. Vjerojatno su mislili kako je bolje da županije kompletno od tih 100 posto kontroliraju, tako da je pala ta njihova ‘zainteresiranost’ da poljoprivrednicima bude bolje. Ali to je još uvijek otvorena priča, s obzirom da Vlada ima ingerencije”, navodi Džubur.
Makroekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se u rješavanje problema mora uključiti i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, točnije Ministarstva vanjskih poslova te vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
,,Ta dva ministarstva bi trebali aktivnije i proaktivnije djelovati na način da pomognu našim poljoprivrednicima da im se omogući što više uvoznih alternativa, te na taj način pojeftine faktore proizvodnje, odnosno olakšaju uvoz i korištenje istih. Druga mjera se odnosi na inovativniji sustav poticaja, odnosno da se poticajima targetira direktna podrška našim poljoprivrednicima, a ne da se poticaji daju radi poticaja, odnosno kao socijalna, a ne ekonomska razvojna kategorija”, naglašava Čavalić.
Rat u Ukrajini loše se odrazio na ekonomske tokove u svijetu, ali to donekle prema mišljenju sugovornika može ubrzati procese kod nas.
Kriza u Ukrajini ipak se za sada negativno reflektirala na cijene gnojiva u Bosni i Hercegovini. Neka su danas i tri puta skuplja u odnosu na travanj prošle godine.
Bez mineralnih gnojiva proizvodnja ne može biti na željenoj razini. Zbog toga je u ovom trenutku ključna prihrana. Potrebno je što prije doći do sredstava za normalne količine žitarica i povrća. Ukoliko se to ne uradi, neminovan je podbačaj u proizvodnji.
