Meteorolozi kažu da je ovogodišnja veljača na putu da obori rekordni broj toplotnih dana jer globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem i prirodnim klimatskim fenomenom El Ninom podiže temperature na kopnu i okeanima širom svijeta.
Nakon samo polovice ovog mjeseca, globalno zagrijavanje je toliko izraženo da je dovelo do novih klimatskih promjena. To se posebno odnosi na površinu mora.
“Planeta se zagrijava ubrzano. Vidimo brz porast temperature u okeanu, najvećem klimatskom rezervoaru topline. Amplituda kojom su prethodni rekordi temperature površine mora oboreni 2023. godine sada 2024. godine premašuju očekivanja”, rekao je Joel Hirschi, pomoćnik šefa modeliranja morskih sustava u britanskom Nacionalnom centru za oceanografiju. Sa njegovim mišljenjem usaglasio se i naučnik Zeke Hausfather.
“Čovječanstvo je na putu da doživi najtopliju veljaču u zabilježenoj povijesti, nakon rekordnih siječnja, prosinca, studenog, listopada, rujna, kolovoza, srpnja, lipnja i svibnja”, kaže on. On je rekao da je porast posljednjih tjedana na putu za zagrijavanje od dva stupnja iznad predindustrijskih razina. Osim toga dodaje i to da bi uticaj El Nina – koji upravo vodi to zagrijavanja – trebao početi slabiti u narednim mjesecima.To bi inače bila dobra vijest ako uslijedi La Nina koja snižava temperaturu, ali Hausfather je rekao da je ponašanje klime postalo teško za predvidjeti.
Prva polovica veljače šokirala je vremenske promatrače širom svijeta. Maximiliano Herrera, koji piše blog o ekstremnim temperaturama diljem svijeta, opisao je porast toplotnih zapisa na meteorološkim stanicama kao “ludilo” i “opće ludilo”. On je rekao da je u Maroku 12 meteoroloških stanica registriralo temperaturu iznad 33,9 stupnjeva Celzijusa, što nije samo nacionalni rekord za najtopliji zimski dan, već i više od pet stupnjeva iznad prosjeka za srpanj. Sjeverni kineski grad Harbin morao je zatvoriti svoj zimski festival leda jer su se temperature popele iznad nule za tri dana ovog mjeseca. El Nino sada slabi, što bi trebalo da smanji temperature u ekvatorijalnom Pacifiku od kasnog proljeća ili ranog ljeta.
Ako Sjeverni Atlantik u to vrijeme ostane topao, to bi moglo najaviti intenzivnu aktivnost uragana, upozorenja su znanstvenika.Takvi rizici će se povećavati svake godine osim ako se ljudske emisije ugljika ne smanje i krčenje šuma ne zaustavi, piše Guardian.
