Svako jutro pčelaru Mirsadu Kuriću iz Bihaća prvi je posao provjera temperature na termometru. Ovih dana idu i do deset stupnjeva, zbog čega pčele, umjesto da miruju, izlaze iz košnica i traže hranu u prirodi koje nema. A to može biti opasno…
,,Osnovni problem je taj što se pčela probudila iz svog zimskog sna, izašla je vani, nema šta naći, napije se vode, prehladi se i 50 posto pčela se ne vrati. Ono što se u košnici dešava, to je da je ova toplota izmamila pčelu vani, razvila je klupko, počela je da baca leglo i ponaša se kao da je travanj. To nije problem da se ne očekuju u veljači i ožujku ekstremno niske temperature. Onda će doći do prehlađenja tog legla”, kaže Kurić.
Pčelari upozoravaju da bi pomor pčela mogao bi biti jedan od scenarija, kao posljedica tople zime. I zato, gotovo svi računaju na gubitke. Da su neminovni ističu i u Udruženju poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.
,,Ovo nije dobro nizašto, ni za ljude, ni za poljoprivredu. Pogotovo za ove ozbiljne kulture. Generalno, ishod neće biti dobar jer već ima određenih šteta tako da se teško može popravljati”, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.
Jedino što pčelari mogu učiniti jeste postaviti pčelinje pogače na okvire kako bi im hranu približili.
,,Sad u ovom razdoblju ono što mi zovemo nužno zlo je pogača koju bi trebali stavljati, u slučaju da znamo da nismo dovoljno pripremili ili ako imamo bojazan da će nedostajati hrane unutar košnice”, kaže pčelar Armin Nuhanović.
Visoke temperature u siječnju javljale su se i ranijih godina. A klimatske promjene , čini se, postaju svakodnevica, te su pčele i pčelari pred izazovima prilagodbe, izvještava BHRT.