Otkupljivač Milo Stojić kaže da se majevička šljiva uglavnom plasira na zapadno tržište, u Njemačku, Austriju i Poljsku.
Vremenski uvjeti prepolovili su urod šljive na Majevici, piše Infobijeljina. Proljetni mrazovi, svibanjske oborine i tuča, ekstremno visoke temperature rezultirale su smanjenim urodom i do 50 posto. Podbacila je kvaliteta čačanske rane i čačanske ljepotice koje se plasiraju na europsko tržište.
Ono što nije bilo za izvoz završit će u preradi. Voćar iz loparskog sela Puškovac Dimitrije Jović završio je berbu za ovu godinu. On ima na pet hektara nasad čačanke rane, čačanke rodne, čačanke ljepotice i sorte stanley. Prinos od oko 10 tona šljive ispod je očekivanoga. Navodi da su na urod utjecali brojni loši vremenski uvjeti. Nije bilo dovoljno sunčanih dana, a kiše, tuča i olujni vjetrovi dodatno su smanjili očekivanja ovogodišnje berbe.
,,Što nije opalo s grane, oštećeno je. Manje količine dali smo za izvoz. Ono što je lošije kvalitete, ići će u kotao. Godina nije bila isplativa, ali tako je to”, kaže.
Voćari se žale da je proizvodnja bila skupa. Lošija kvaliteta voća povećala je i troškove berbe jer radnik ima problem nabrati šljivu koja zadovoljava kriterije izvoza, a dnevnice su od 70 do 80 KM. Zbog nižeg dohotka od očekivanoga voćari se uzdaju u pomoć resornog ministarstva da premoste gubitke. Nekada je, kažu, četveročlana obitelj mogla pristojno živjeti od jednog hektara voćnjaka, a sada moraju imati minimalno tri hektara nasada šljive. Redovitim poticajima zadovoljan je voćar iz Tutnjevca Darko Milošević, ali, imajući u vidu elementarne nepogode, od nadležnih očekuje i dodatnu pomoć. Ističe kako bi trebali naći model za dugoročnu potporu voćarstvu ako se ne želi da se ova grana poljoprivrede ugasi. Na gubitku je i pet otkupnih postaja s Majevice koje su mogle izvesti trostruko veće količine. U rodnim godinama u prosjeku se izveze oko 3000 tona majevičke šljive, ove sezone znatno manje. Otkupljivač Milo Stojić kaže da se majevička šljiva uglavnom izvozi na zapadno tržište, u Njemačku, Austriju i Poljsku. I uz veliku potražnju, ove je godine zbog kvalitete mogao izvesti tek oko 300 tona. Šljiva lošije kvalitete završit će, kao i obično, u rakiji, i cijena joj je 65 feninga/kg, prenosi agroklub.ba.
