U BiH su u prošloj godini ukupno proizvedena 621,33 milijuna litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 milijuna litara, ovčjeg 12,9 milijuna litara i kozjeg 7,23 milijuna litara, piše Večernji list BiH.
Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka zabilježila je povećanje od 3% u usporedbi s prethodnim godinama, navodi se u dokumentu Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za razdoblje 2019. – 2022., koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Europsko tržište
Prema ovoj analizi, sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost unatoč poremećajima na tržištu nastalim uslijed pandemije COVID-19 te smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane. U Republici Srpskoj tijekom prošle godine proizvedena su 291,3 milijuna litara kravljeg mlijeka, što je povećanje proizvodnje za više od 10 posto u odnosu na 2019., kada su proizvedena 254 milijuna litara. U Federaciji BiH proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka smanjena je s 322 milijuna litara, koliko je iznosila 2019. na 304 milijuna litara u prošloj godini.
U Distriktu Brčko proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka zabilježila je blago povećanje s 5,8 iz 2019. godine na 5,9 milijuna litara prošle godine. Kako se navodi u dokumentu, u BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 milijuna litara, a njihova iskorištenost je oko 60%. Mlijeko i mliječne proizvode na europsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH. Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40% proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 tisuća tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istodobno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019., a prošloj zabilježen je rast između 40% i 60%. Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su poticajnih sredstava. Tijekom prošle godine isplaćen je 81 milijun KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 milijuna ili 11% više nego godinu prije. Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena izraženo je tijekom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM.
– Obujam ukupne vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 milijuna KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66%, a izvoza oko 34%. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 milijuna KM i zabilježila je rast od 29% u prošloj u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 milijuna KM, što predstavlja rast od 21%. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza utjecalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda – navedeno je u Analizi.
Precizira da su mlijeko i kiselo vrhnje jedina kategorija mliječnih proizvoda koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, dok najveću negativnu vanjskotrgovinsku bilancu imaju sir i skuta (vrsta sira koji se pravi od sirutke nakon što se napravi osnovni sir). – Vrijednost izvezenog mlijeka i kiselog vrhnja u prošloj godini iznosila je oko 72 milijuna KM i zabilježila je rast od 13 posto u odnosu na 63 milijuna iz 2019.. Istodobno, bilježi se i značajniji rast uvoza mlijeka i kiselog vrhnja jer je 2019. vrijednost uvoza bila 52 milijuna KM, 2020. pala je na 38 milijuna KM pa na 33 milijuna tijekom 2021., da bi prošle godine vrijednost uvoza bila 55 milijuna KM – navodi se u analizi.
Kada je riječ o siru i skuti, u posljednje tri godine zabilježen je rast i uvoza i izvoza, ali znatno veći rast uvoza povećao je negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. – S gotovo 82 milijuna KM, koliko je iznosila 2019. godine, vrijednost uvoza smanjena je na 76 milijuna KM u 2020., da bi zatim uslijedio rast koji je prošle godine dosegnuo vrijednost od 114 milijuna KM. U istom razdoblju rasla je i vrijednost izvoza, koja je sa sedam milijuna KM iz 2019. godine porasla na 12 milijuna, koliko je iznosila prošle godine. Negativna vanjskotrgovinska bilanca prošle godine iznosila je 102 milijuna KM – navodi se u analizi.
Promatrajući strukturu sireva koji se uvoze u BiH, navodi se dalje, dominira uvoz edamera s udjelom u ukupnom uvozu sira od 35%, zatim slijedi gauda s udjelom od 20%, ostali svježi sir s udjelom od 10% i tilsit oko 9%. U prosjeku se oko 80 – 82% sira u BiH uveze iz Njemačke, Hrvatske i Slovenije. Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50% i u razdoblju od 2019. do 2022. smanjena je za 9%. Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Europske unije (rekordna 203,34 milijuna KM), što je povećanje za 31% u odnosu na prethodnu godinu, zaključeno je u analizi.
