Nakon usporavanja u 2023. godini, očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu na tri posto u 2024, u uvjetima daljeg oporavka u Europskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru ove regije, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji, navodi se u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke, prenosi Anadolu.
Tempo rasta koji će regiju zabilježiti u 2024. bit će brži nego u 2023. godini, ali stopa rasta može biti niža za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, travanjskom izdanju izvješća. Projekcija rasta za 2025. godinu ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 posto.
Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio je snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. godini se može djelomično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. godini ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod utjecajem povećanja potrošnje i investicija.
,,Uprkos višestrukim šokovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele su da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stupanj siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ove regije”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Dodala je da ohrabruje činjenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Europe.
Uprkos očekivanjima, tržište rada na Zapadnom Balkanu nastavilo je da jača u 2023. godini. Prosječna stopa zaposlenosti u ovoj regiji dostigla je novu povijesno najvišu vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. godine otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode gospodarstvenici na Zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registriranim u godinama nakon pandemije, sudjelovanje u radnoj snazi još uvijek je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.
Ova regija mora ne samo da otkloni prepreke za veće sudjelovanje u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Europe, navodi se u izvješću.
Pored tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
,,Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najznačajnije utječu suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom utcjecaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU“, izjavila je Natasha Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvješća.
Dodala je da je za to potrebno unaprijeđenje javnih politika i ulaganja kako bi se potaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede.
Iako se poljoprivredni sektor u regiji smanjuje, i dalje je veoma relevantan: primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između sedam i 35 posto stanovnika.
Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti ovog sektora, i to putem svrsishodnijeg korištenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navodi se u izvješću.
