Tradicija obilježavanja Nove godine obično se pogrešno veže za abrahamističke i kršćanske korijene. Mnogi smatraju da je zbog blizine Božića odabran prvi siječanj, no tradicija seže nešto dalje u prošlost i direktno je vezana za drevnu Rimsku republiku.
Iako je sam početak brojanja godina zasigurno vezan za kršćansku tradiciju i rođenje Isusa Krista, odluka da nova godina počinje prvog siječnja je ipak nešto starija.
U većini kultura nova godina je zbog buđenja prirode poslije zimskog sna počinjala u proljeće, a tako je bilo i u Rimskoj Republici. Također, godina je počinjala izborom konzula i pretora (sudskih dužnosnika) 1. ožujka ili 15. ožujka te se samim tim upravo od tih datuma računala i prva godina.
Nova godina je zbog toga bila poznata i kao Nova konzulska godina. A mandat državnih službenika konzula i pretora je trajao godinu dana.
No do velike promjene je došlo u jesen 154. godine prije nove ere. Rimska Republika je počela rat sa španjolskim narodom Luzitancima, u sklopu kampanje osvajanja Iberijskog poluostrva, te je bilo neophodno da novi konzuli i pretori ranije stupe na svoju dužnost. Isto tako kako bi stari konzuli mogli preuzeti kontrolu nad svojim provincijama.
Odlukom senata da se promjeni datum kada konzuli stupaju na vlast na 1. siječanj, promijenjen je i datum početka nove godine koji se obilježava i do današnjih dana. Mjesec siječanj također ima rimske korijene, nazvan je po rimskom bogu vremena Janusu.
Sama nova konzulska godina se nije obilježavala svečano nekom zabavom nego je to bio proceduralni čin. Sa zabavom se počelo nešto kasnije kada je Nova godina povezana sa rimskim festivalom Saturnalie, koji se održavao krajem prosinca. Saturnalie su slavile rimskog boga Saturna.
Prema rimskoj mitologiji kada je Saturn bio glavno božanstvo, na zemlji je vladao prosperitet i svi su živjeli u miru i harmoniji. Sam festival Saturnalia je inspirirao i druge običaje koje prakticiramo danas, poput davanja poklona, prenosi Klix.
Ipak nakon propasti Rima, mnoge srednjovjekovne države su za početak godine birale 1. ili 15. ožujak te se tek u 16. i 17. stoljeću ponovo uvodi u praksu da nova godina počinje 1. siječnja. Posljednja velika država koja je uvela tu praksu je bila Velika Britanija 1752. godine.
