Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica na gospodarstvo Županije Središnja Bosna, predložen od strane Ministarstva gospodarstva ŽSB, nije prošli tjedan na sjednici Vlade ove Županije dobio potrebnu podršku. S obzirom da je prethodno već bio objavljen pa čak i zaključen Javni poziv za dodjelu financijskih sredstava, u javnosti su ostale neke nejasnoće. Tim povodom za artinfo.ba ministrica financija ŽSB Mirjana Plavčić koja je pojasnila financijsku situaciju u kojoj se Županija nalazi, najavljeni Rebalans, ali i nejasnoće oko gore spomenutog Zakona.
„Svoju opredijeljenost ka potpori gospodarstvu Županije Središnja Bosna, ministri u Vladi iz reda HDZ BiH izrazili su na sjednici Vlade održanoj 31.3.2020. godine, kada su predložili izdvajanje sa stavke rezervi Vlade iznos od 1,2 milijuna KM, koliko je po procjeni bilo potrebno za jednokratnu pomoć obrtnicima i malim poduzećima kojima je odlukama Kriznog stožera FBiH već 16.3.2020.zabranjen rad uz uvjet da nisu otpustili djelatnike. Kategorija je to samostalnih poduzetnika i poslodavaca koja je u tom momentu najviše bila pogođena mjerama zabrane rada. Procjena je bila da se radi o oko 6 000 uposlenih za koje poslodavci trebaju dobiti po 203 KM po uposlenom, odnosno 50 % najniže neto plaće.
Ovo je bila prva mjera Vlade, nakon čega je objavljen Javni poziv koji je ovih dana okončan, a Ministarstvo gospodarstva treba dostaviti Vladi popis prijavljenih sa iznosima pomoći na usvajanje.
U drugom setu mjera usvojenim na Vladi Županije Središnja Bosna 14.svibnja 2020. godine, jedna od mjera bila je izrada Prijedloga „Korona zakona” za našu Županiju, od strane Ministarstva gospodarstva no isti nije dobio potrebnu većinu.
“Zakon je predložen kao neprecizan, sveobuhvatan, bez precizne fiskalne procjene predlagača. Na temelju procjene u Ministarstvu financija isti bi imao negativan učinak na Proračun u iznosu od oko 38 milijuna KM što bi, uz već izvjesni pad prihoda u Proračunu za 2020.godinu od 20 % ili 44 mil. KM, izazvalo potpuni kolaps sustava” kazala je Plavčić.
Plavčić je mišljenja kako je logičan slijed stvari Rebalansom utvrditi iznos sredstava za ove namjene kao posebnu stavku za ublažavanje negativnih posljedica pandemije pa tek onda, ili usporedno sa Rebalansom, razmatrati ili Zakon, ili što je zakonski utemeljeno, zadržati na transferima, te Programom utroška sredstava sa kriterijima raspodjele osigurati pomoć gospodarstvu.
„Predlagač ovoga Zakona je bio dužan uraditi fiskalnu procjenu, određene stavke precizirati, neke eliminirati, što je izostalo, i Zakon u predloženoj sadržini nismo podržali , što nužno ne znači da se od njega potpuno odustalo” kazala je ministrica te dodala kako je ona prije svega odgovorna za financiranje ustavnih obaveza Županije, misleći na obrazovanje, unutarnje poslove, pravosuđe i javnu upravu Županije.
Kazala je kako smanjivanja plaća proračunskim korisnicima do sada nije bilo te da istom moraju prethoditi pregovori sa sindikatima.
„Smanjenja plaća za mjesec ožujak nije bilo, a plaće za travanj još nisu isplaćene. Hoće li doći u međuvremenu do dogovora, ili barem inicijalnog sastanka Pregovaračkog tima na čelu sa Premijerom sa predstavnicima sindikata, vidjet ćemo. Ministarstvo financija plaće može isplatiti samo po zakonu“, kazala je Plavčić.
Ukoliko se postigne kompromis oko smanjenja, sve će biti uvršteno u Rebalans proračuna koji je prema riječima ministrice Plavčić već izrađen. No, prije usvajanja odnosno konačne verzije, ključno je pričekati raspodjelu sredstava sa viših razina, konkretno aranžmana sa MMF-om, koji bi prema procjenama na prihodovnoj strani trebao iznositi nešto oko 22 milijuna KM za ŽSB, upravo onoliko koliko će Županija izgubiti prihoda donošenjem Federalnog “Korona zakona”.
Kada tome dodamo pad javnih prihoda od neizravnih poreza u iznosu od još 22 milijuna prema projekcijama Federalnog Ministarstva financija, izvjestan je gubitak na prihodovnoj strani u iznosu od cca 44 milijuna KM, što je i bez županijskog „Korona zakona“ katastrofalno.
“Sa MMF tranšom od 22 milijuna, našom uštedom na raznim stavkama proračuna od oko 10 milijuna KM i kreditnim zaduženjem u jednakom iznosu, mogli bismo ispuniti ustavne obveze, kao i Rebalansom utvrđen poticaj gospodarstvu. Bez gore pobrojanoga, imat ćemo ozbiljan problem” kazala je ministrica dodavši kako je zaduženje neminovno jer ekonomska kriza se ne oporavlja štednjom, nego upravo suprotno, poticanjem potrošnje.
„Vjerujem da će se trakavica oko aranžmana sa MMF-om i doznaka sredstava Županijama dogoditi što prije, te steći uvjeti za završetak Rebalansa i njegovo upućivanje Saboru na usvajanje“, zaključila je.
