U intervjuu za Klix.ba federalni ministar rudarstva, industrije i energetike Vedran Lakić govorio je o najnovijem projektu Energoinvesta u Alžiru, Južnoj interkonekciji, energetskoj tranziciji i namjenskoj industriji u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
S obzirom na brojne medijske napise o provođenju procesa plinofikacije južne interkonekcije, možete li za naše čitaoce pojasniti kako će po fazama izgledati proces plinofikacije nakon dolaska LNG-a?
Javnost treba razlučiti tri osnovna pojma kada je plinofikacije u pitanju, a to su snabdijevanje, transport i distribucija gasa. Plastično ću to pojasniti. Snabdijevanje gasom vrši Energoinvest i on nabavlja gas izvana. Transport gasa vrši naša firma BH-Gas i ona je zadužena za razvoj transportne infrastrukture. Transportna infrastruktura je Južna interkonekcija i sve druge interkonekcije koje planiramo raditi u narednom periodu.
Obaveza BH-Gasa jeste da dovede transportnu cijev gasa do kantona ili općine i to je glavna cijev. Nakon toga dolazimo do distribucije gasa koja se odvija unutar kantona ili općine. Ovu distribuciju gasa unutar kantona ili općine vrše poduzeća u kantonu ili općini. Ova poduzeća mogu biti javna, osnovana od strane kantona ili općine ali isto tako mogu biti privatna, koja će vršiti distribuciju gasa do krajnjih potrošača.
Krajnji potrošači su u ovom slučaju naša industrija i naši građani, što znači da se to odvija na lokalnom nivou odnosno kantonalnom nivou. Spomenuo sam Južnu interkonekciju ali također moram napomenuti dodatne dvije interkonekcije koje su vrlo bitne za gasifikaciju FBiH. To su Sjeverna interkonekcija, koja podrazumijeva Posavski kanton i šire i Zapadna interkonekcija koja podrazumijeva Unsko-sanski kanton. Ove tri interkonekcije bi trebale u narednom periodu da osiguraju plinofikacije FBiH.
Ovo ministarstvo će u narednom periodu maksimalnu pažnju posvetiti plinifikaciju cijele FBiH jer bi realizacija novih interkonekcija doprinijela ekonomskom razvoju zajednice, većoj konkurentnoj prednosti industrije i poduzetništva, a građanima bi omogućila niže troškove energije. Osim toga, nove interkonekcije će nam osigurat priključenje na europsko tržište prirodnog gasa.
Dio stručne javnosti kritizirao je sastav Komisije za izradu dokumenta Strategije razvoja namjenske industrije FBiH 2024 – 2034, kako ocjenjujete takve ocjene i koliko je struka zastupljena u radnim komisijama ovakvog tipa?
Mislim da to dio naše javnost nije dobro razumio. Apsolutna nam je namjera da ljudi koji najbolje poznaju namjensku industriju budu dio procesa izrade Strategije razvoja namjenske industrije FBiH za narednih 10 godina. Početni stadij jeste bilo formiranje komisije koja sačinjena od strane uprava firmi namjenske industrije FBiH, kojoj je pridodano i nekoliko članova ispred ovog ministarstva. Apsolutno shvaćamo da to nije onaj maksimum koji se u ovom trenutku može uraditi kada je u pitanju strategija, ali s tim korakom željeli smo postaviti osnovne principe na kojima će strategija razvoja namjenske industrije FBiH biti urađena.
Koje su osnovni principi na kojima će biti kreiran dokument Strategije razvoja namjenske industrije FBiH 2024 – 2034 i koji su to vodeći izazovi s kojim se suočavaju kompanije iz namjenske industrije?
Najprije povećanje nivoa proizvodnje – svi proizvodi moraju biti proizvedeni u većem obimu u našim kompanijama iz namjenske industrije jer za tim objektivno postoji velika potražnja na svjetskom tržištu. Povećanje zaposlenosti – interes nam je da ovo ministarstvo i Vlada FBiH zapošljava građane FBiH u onim industrijama koje generiraju razvoj.
Namjenska industrija je trenutačno generator razvoja FBiH i tu vidimo priliku za najveći broj zaposlenih u narednom periodu. Povećanje prihoda svih kompanija iz namjenske industrije – smatramo da s dodatnim prihodima i uvećanom dobiti mogu investirati u modernizaciju tehnološkog procesa što je četvrti princip izrade nacrta.
Ovdje ću reći da naše firme namjenske industrije većinom rade na mašinama koje su stare 30, 40, 50 i 60 godina koje u svakom slučaju osiguravaju maksimalan kvalitet u što su svi uvjereni u svijetu jer su naši proizvodi traženi ali efikasnost proizvodnje nije na razini sa tim mašinama. Kao peti princip jeste otvaranje novih pogona u drugim dijelovima FBiH od strane firmi namjenske industrije. U tim novim pogonima će se proizvoditi isti proizvodi koji se proizvode sada ali i isto tako se priprema proizvodnja novih proizvoda koji se dosada nisu proizvodili u firmama namjenske industrije u FBiH.
Ono što je na kraju kao princip postavljeno je mnogo značajnija i bolja koordinacija i rad između firmi namjenske industrije iz FBiH, što moram reći da u prethodnih nekoliko godina nije bio slučaj. Prilikom završne faze izrade strategije bit će konzultirani stručni timovi, stručni ljudi su nam dobrodošli, svačije znanje i iskustvo nam je dobrodošlo i bit ćemo otvoreni prema toj populaciji da pomognu, sugeriraju, isprave što god smatraju da u tom dokumentu do momenta gledanja nije u redu i apsolutno ćemo biti otvoreni da sve dobre sugestije prihvatimo. To neće biti samo pojedinci, to će biti naučno-istraživački centri i kompletna akademska zajednica koja sa svoje strane može pomoći da strategija ne bude mrtvo slovo na papiru nego da bude provodiva za narednih deset godina.
Kako ocjenjujete suradnju privatnih kompanija iz namjenske industrije i onih u vlasništvu FBiH, da li postoji prostor za proširenje suradnje i u kojoj mjeri zakonska regulativa otežava ili olakšava formiranje novih kompanija iz ove oblasti?
Mislim da je suradnja između privatnih kompanija i onih u vlasništvu FBiH na jednom zadovoljavajućem nivou i uvijek smatram da može biti i bolja. Ovdje dolazimo do određenih drugačijih interesa kad su u pitanju privatne firme i kad su u pitanju firme koje su u vlasništvu FBiH. Mi koji upravljamo fabrikama namjenske industrije u vlasništvu FBiH, imamo dodatni izražen socijalni aspekt rada ovih firmi u vidu zapošljavanja što većeg broja radnika odnosno građana FBiH i to nam može biti i nekad i cilj ispred ostvarene dobiti koja bi se koristila za neki naredni period.
Dok s druge strane po principima biznisa privatne kompanije naravno imaju izražen veći interes da ostvare veću dobit i negdje između ta dva cilja ustvari je ono na čemu trebamo raditi u narednom periodu. Cilj nam je da FBiH bude prepoznata kao najbolje mjesto za proizvodnju namjenske industrije uz kvalitetnu sinergiju između privatnih kompanija i onih koje su vlasništvo FBiH. Zakonska procedura je takva kakva jeste i propisana je na koji način se mogu osnivati firme namjenske industrije u narednom periodu i mi taj proces apsolutno poštujemo i pratimo i naravno dobrdošli su svi koji žele da se uključe u ovaj sistem.
Na koji način kompanije iz oblasti namjenske industrije mogu osigurati odgovarajući broj stručnjaka ali i suradnju s obrazovnim institucijama u BiH?
Pod četvrtim principom strategije, a to je modernizacija tehnoloških procesa i unaprjeđenje rada, je podveden i model na koji način kompanije iz namjenske industrije mogu osigurati dovoljan broj stručnjaka. Sve i jedna firma namjenske industrije ima svoj tim za razvoj koji je sačinjen od stručnjaka iz oblasti koje se bave tim procesima. Smatram da moramo napraviti dodatni iskorak, a to je formirati i tim na nivou kompletne namjenske industrije koji bi bio zadužen za dodatni razvoj i unaprjeđenje kako postojećih proizvoda tako i novih. Apsolutno zagovaramo suradnju s naučno-istraživačkim institucijama, fakultetima i drugim organima odnosno institucijama koji mogu pripomoći da budemo u trendu sa svjetskim proizvođačima.
U kojem statusu je pravni spor oko kompanije “Vitezit“ i da li postoje alternative njenoj ulozi u cjelokupnom sistemu namjenske industrije?
Što se tiče pravnog spora on je trenutačno na sudu i postoje određene zamjerke u procesu prodaje nekretnina koje su vlasništvu firme Vitezit. Jedan dio te prodaje je prošao uredno dok drugi dio prodaje je završio na sudu, kako općinskom nakon žalbi je otišao i na kantonalni sud i trenutačno je kantonalni sud poništio prvobitno rješenje i vratio na ponovno odlučivanje. U siječnju ove godine i državno pravobraniteljstvo se uključilo u kompletan proces kako bi zaštitilo interese firme Vitezit. Sve što se tiče prodaje ove firme mora da bude u skladu sa zakonom i s maksimalnim interesima vlasnika Vitezita odnosno FBiH.
