Mi i dalje stojimo iza svoje inicijative da Kiseljak dobije status grada. Potkrijepili smo je bogatom poviješću, povoljnim zemljopisnim položajem, ali i ubrzanim poslijeratnim razvojem koji uključuje urbanizaciju središta Kiseljaka, izgradnju infrastrukture u naseljima, nove poslovne zone, procvat stanogradnje…
Općina Kiseljak, jedna od najrazvijenijih u Srednjobosanskoj županiji, 20. srpnja proslavit će 781. rođendan, spomen na prvi sačuvani pisani trag o postojanju mjesta, a u pitanju je povelja, Darovnica kralja Bele IV., koja datira iz 1244. godine. Danas (petak) bit će održana i svečana sjednica Općinskoga vijeća Kiseljaka, a u povodu Dana općine o planovima njezina razvoja, inicijativi da postane grad i ostalim aktualnim temama razgovarali smo s njezinim prvim čovjekom, dugogodišnjim načelnikom Kiseljaka Mladenom Mišurićem Ramljakom.
Prijedlog Zakona o gradu Kiseljaku nedavno nije dobio potporu većine u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH pa Kiseljak ostaje općina. Do daljnjeg ili odustajete od promjene statusa?
– Mi i dalje stojimo iza svoje inicijative da Kiseljak dobije status grada. Potkrijepili smo je bogatom poviješću, povoljnim zemljopisnim položajem, zbog kojega je Kiseljak još od rimskog doba bio strateški važno mjesto u koje se dolazilo i kroz koje se prolazilo, ali i ubrzanim poslijeratnim razvojem, koji uključuje urbanizaciju središta Kiseljaka, izgradnju infrastrukture u naseljima, nove poslovne zone, procvat stanogradnje. Na institucijama, Vladi Federacije BiH i resornom Ministarstvu pravosuđa, odnosno predlagatelju i priređivaču, jest da u zakonom propisanim rokovima i poslovničkim procedurama ovaj zakon ponovno upute u parlamentarnu proceduru.
Jeste li kao prvi čovjek općine razočarani što zakon nedavno nije usvojen?
– Nisam, jer mi Kiseljačani, koji smo godinama bili u nemilosti prošlog sustava, naviknuti smo na sve. Ovaj put u pitanju nije ničija nemilost, nego, jednostavno, izostanak dobrog dijela izaslanika, pa nije bilo dovoljno glasova za prijedlog kojim bi Kiseljak dobio status grada. Nas to ne obeshrabruje jer od bilo kojeg statusa, pa i grada, važniji su nam ciljevi razvoja koje smo sebi postavili, a koje nam je važno ispuniti kako bi Kiseljačani imali kvalitetne uvjete življenja i razvoja.
Koji su to ciljevi?
Oglas
Pitali smo se gdje ljetovati s djecom bez stresa… i našli odgovor: na Zlatiboru
– Želimo nastaviti graditi Kiseljak po modelu razvijenih europskih gradića, kao mjesto koje će imati razvijenu i modernu infrastrukturu, u kojem će biti posla za sve koji žele ulagati i raditi, ali i mjesto sa svim sadržajima koji čine život suvremenoga čovjeka.
Koji su to, po vama, najznačajniji projekti koji se trenutačno realiziraju u Kiseljaku?
– Ima ih više, ali svakako bih spomenuo gradnju logističko-distribucijskog centra Lidla u Lepenici, kao jedne od najvećih investicija u BiH, kojom ta njemačka tvrtka ulazi na tržište BiH. Osim gradnje Lidla, u dvjema poslovnim zonama – Dugo Polje i Azapovići – imamo još nekoliko važnih investicija i najavu novih, koje potvrđuju da je Kiseljak itekako privlačan investitorima. A njima će, kao i stanovnicima Kiseljaka, biti važno dobiti kvalitetan i jeftin energent. Kako bismo im ga osigurali, napravili smo velike iskorake prema plinofikaciji općine. Ovih je dana uspješno okončan značajan infrastrukturni projekt – priključenje plinovoda na mjerno-regulacijsku stanicu u Brnjacima. Ključni je to korak u procesu plinofikacije općine Kiseljak jer smo njime otvorili vrata suvremenijem, ekološki prihvatljivijem i energetski učinkovitijem energentu. Uvelike se radi i na obnovi hotela Dalmacija, koji je bio prijeratna okosnica turističke ponude. Privodimo kraju opremanje nove zgrade Doma zdravlja, koji će biti jedan od najboljih i najsuvremenijih u regiji. Tu je i niz drugih projekata koji Kiseljaku daju sadržaje koje ovo mjesto zaslužuje, od izgradnje velike obilaznice s tunelom kojom prometne gužve u Kiseljaku postaju prošlost, projekata poput tematskoga parka o mineralnoj vodi, po kojoj smo dobili ime, do gradnje multimedijalne višenamjenske dvorane koju Kiseljak, kao mjesto bogatih kulturnih i zabavnih sadržaja zaslužuje, a počelo se i s gradnjom zone sporta i rekreacije.
Što je s ostalim segmentima života u općini Kiseljak, počevši od obrazovanja?
– Trudimo se, u skladu s ovlastima koje imamo, podignuti ih na višu razinu osiguranjem što boljih uvjeta za školovanje naše djece. Trenutačno se uz potporu Vlade Republike Hrvatske dograđuje zgrada Osnovne škole u Kiseljaku, radi se i projekt dogradnje OŠ Gromiljak. Uz dodatni i kvalitetan školski prostor, imat ćemo i prostora za organiziranje produženih boravaka za djecu čiji roditelji rade, uz mogućnost brige o djeci i njihovim školskim obvezama. Ne zaboravljamo ni segmente sporta i kulture. Kiseljačani su uspješni u mnogočemu, primjerice, u organiziranju Međunarodnog teniskog turnira koji se, u suorganizaciji Općine i pod pokroviteljstvom ITF-a, godinama održava u Gromiljaku, a koji je proglašen najboljim događajem ove vrste u regiji, do niza drugih različitih sportskih i kulturnih sadržaja za sve naraštaje Kiseljačana i naše goste. Već pet godina organiziramo utrku koja u Kiseljak dovodi stotine natjecatelja svih dobnih skupina, imamo smotre folklora, koncerte posvećene najpoznatijem glazbeniku ovih prostora Jozi Penavi, likovnu koloniju koja je ove godine imala 46. izdanje. Svaku ideju koja je dobra prihvaćamo i pomažemo da se ona realizira.
Ne zaboravljamo ni naše studente, kojima svake godine osiguravamo stipendije, a nedavno smo imali i inicijativu da se one povećaju za 50 posto. Naravno, to nije značajno velik novac, ali vjerujem da će barem dijelom rasteretiti roditelje.
Koliko ste zadovoljni suradnjom sa zakonodavnom vlašću u općini, posebno u svjetlu nedavnog odbijanja prihvaćanja prednacrta prostornog plana za idućih 20 godina?
– Prednacrt prostornog plana ne usvaja se na Općinskom vijeću, Vijeće ga samo razmatra i to vijećnici nisu najbolje razumjeli. U ovoj fazi važno je da se oni upoznaju s dokumentom te da pošalju svoje prijedloge koji će biti proslijeđeni nositelju izrade, koji će ih uvrstiti u nacrt prostornoga plana. Prijedlozi pristižu, a ono što je u ovoj fazi ključno jest prepoznati važnost donošenja prostornog plana kojim kreiramo okvir razvoja Kiseljaka u idućih 20 godina, od ulaganja u gospodarstvo, preko infrastrukture do svih projekata jednako važnih za kvalitetan život, uključujući obrazovanje, kulturu i sport.
Iza Općinskog vijeća Kiseljak je i dosta nepopularna mjera povećanja naknada za vodu. Kako komentirate mnoštvo negativnih komentara na tu odluku?
– Koliko god bila nepopularna, povećati cijene vode nakon 12 godina bilo je neminovno. Troškovi isporuke vode enormno su porasli, uključujući i plaće zaposlenih u Javnom komunalnom poduzeću “Vodovod i kanalizacija” nakon povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH. Dvije trećine djelatnika toga poduzeća ima minimalnu plaću od tisuću KM, svaki dan ih viđamo kako rade teške i prljave poslove, od popravaka vodovodne mreže do odvoza smeća. Jedan od njih je, upravo radeći taj posao, nedavno teško stradao. Ti su ljudi većini nas nevidljivi, baš kao i neka druga poskupljenja koja su puno veća od poskupljenja vode. Primjerice, prošle smo godine telekom i kabelskim operatorima platili šest milijuna maraka računa. I to smo napravili bez da se itko pobunio i digao glas zbog povećanja računa. Možemo li bez njihovih usluga ili bez vode? Sami procijenite!
Čist zrak i dovoljno pitke vode – to su najčešći zahtjevi Kiseljačana koje upućuju lokalnoj vlasti. U tom kontekstu iznimno je važno riješiti pitanje nelegalnoga deponija Berberuša te osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode u sustavu vodoopskrbe. Što se radi po tom pitanju?
– Intenzivno se radi na rješavanju obaju problema. Jedan od načina je i povećanje cijena vode koje smo spomenuli. Ono nije toliko u odnosu na prednosti koje imamo uz financijski stabilno javno poduzeće. Jedan od segmenata njegova rada je i rješavanje pitanja prikladnog i po okoliš prihvatljivog odlagališta otpada. Uz izgradnju sortirnice i reciklažnog dvorišta, to je proces koji smo počeli i čijim će završetkom deponiji poput Berberuše postati prošlost. Svjesni smo kako će to potrajati, ali dotad nastojimo spriječiti požare i sačuvati zrak čistim unatoč pojedincima koji od proljeća do jeseni izazivaju požare na deponiju i truju i Kiseljačane i Kreševljake.
Je li se Kiseljak oporavio od prošlogodišnjih poplava, koliko je sredstava za sanaciju prikupljeno i jesu li raspoređena?
– Trebat će još dosta vremena da se Kiseljak, kao i sve druge općine koje je pogodila razorna poplava početkom listopada prošle godine, oporavi. Šteta je procijenjena na 17 milijuna KM, mi smo na posebnom podračunu prikupili nešto više od tri milijuna. Povjerenstva za procjenu štete odradila su svoj dio posla, slijedi novi krug raspodjele prema utvrđenim kriterijima i po urađenoj procjeni. Nezadovoljnih uvijek ima i bit će ih, na nama je da uradimo sve što je u našoj moći kako bi se pomoglo onima koji su pretrpjeli štetu, a takvih je uistinu puno. Općina čini sve što je u našoj moći, ali kod ovakvih prirodnih katastrofa dolazi do izražaja kompliciran ustroj zemlje koji usporava mnoge procese, pa tako i raspodjelu pristigle pomoći. Uz saniranje šteta, nastavljamo raditi i na prevenciji, a na to su pozvani svi stanovnici Kiseljaka, posebno oni kojima rijeke služe kao odlagališta otpada. Na svako onečišćenje priroda uzvraća udarac. Posljednji nam je put uzvratila 4. listopada prošle godine. Čuvajmo je kako bi nam svima bilo ljepše i lakše živjeti u mjestu kroz koje protječu čak tri rijeke: Lepenica, Fojnica i Kreševka
