Zamjenik ministra obrane BiH u intervjuu za Večernji list otkriva ključne prioritete Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH za ovu godinu.
Govori o izazovima s ograničenim proračunom, važnosti modernizacije vojske te o projektima poput nabave helikoptera i jačanja uvjeta za vojnike. Galić se osvrće na pravne izazove i političke prepreke, uključujući kršenje Zakona o obrani, i na potrebu za reformama kako bi se očuvale stabilnost i profesionalnost Oružanih snaga BiH.
Koji su ključni prioriteti Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH u tekućoj godini? Na kojim projektima trenutačno radite i koji su najveći izazovi s kojima se suočavate?
– Ministarstvo obrane i Oružane snage BiH imaju godišnji plan rada kojega se pridržavamo. Uz redovite zadaće, težište aktivnosti usmjereno je na provedbu Pregleda obrane, rješavanje viškova naoružanja i streljiva i smanjenje broja neperspektivnih vojnih lokacija, što će u konačnosti povećati operativnu učinkovitost i smanjiti troškove održavanja kompleksnog vojnog sustava. Radi se na promjenama u cilju poboljšanja uvjeta za vojnike. Cilj je da se u okviru postojećeg proračuna izvrši prenamjena novčanih sredstava tako da se smanji broj neperspektivnih vojnih lokacija, što će u konačnosti rezultirati boljim opremanjem perspektivnih vojnih lokacija. Smanjenjem administrativnog opterećenja i vraćanjem fokusa na čovjeka smatramo da će se u konačnosti značajno poboljšati radni status svakog zaposlenika u OS-u BiH.
Kako sve to ostvariti s obzirom na mali iznos novca u proračunu?
MO BiH ima ograničena financijska sredstva koja su znatno manja od onih koja su nama potrebna da bismo mogli napraviti vidljiviji iskorak u modernizaciji naših Oružanih snaga. Unatoč tim izazovima, realizacija projekata iz provedbe Plana modernizacije, osim već naglašenih aktivnosti, napreduje s aktualnim projektima, poput nabave helikoptera i školovanja pilota. Posebno je važan projekt nabave helikoptera, gdje BiH sufinancira dio troškova, dok SAD doprinosi kroz donacije, a on je, inače, jedan od najznačajnijih donatora kada je u pitanju modernizacija zračnih snaga. Osim SAD-a, možemo izdvojiti Veliku Britaniju, zemlje Europske unije, Tursku, kao i sve ostale koji na bilo koji način nastoje pomoći našim Oružanim snagama u modernizaciji. Jedna od značajnijih financijskih pomoći realizirana je u okviru paketa pomoći koji je vlada SR Njemačke donirala našim Oružanim snagama. Provedbom dokumenta Pregled obrane definirana je uspostava letačke postrojbe na lokaciji Ortiješ u Mostaru, što će umnogome doprinijeti kvalitetnijoj i učinkovitijoj realizaciji zakonske zadaće OS-a BiH u pomoći civilnim strukturama u slučaju prirodnih nepogoda, a u ovom slučaju gašenja požara, što je posljednjih godina sve učestalija pojava.
Upozoravali ste više puta na kršenje Zakona o obrani kada je u pitanju Predsjedništvo BiH i imenovanje hrvatskih generala. Čime je to rezultiralo?
Narušavanje odredbi Zakona o obrani BiH i Zakona o službi u OS-u BiH od nelegitimnog člana Predsjedništva Željka Komšića zbog nezakonitih imenovanja i postavljenja generala iz reda hrvatskog naroda presedan je u Oružanim snagama BiH. Takve nezakonite radnje dovode do pravnog kaosa i destabilizacije vojnog sustava, što je neprihvatljivo. Uloga vojske treba biti usmjerena na pomoć civilnim strukturama, a ne služiti kao privatna organizacija u cilju skupljanja jeftinih političkih bodova kod svog biračkog tijela u cilju običnog populizma. Poštivanje zakonskih i podzakonskih normi ključno je za stabilnost BiH, ali, nažalost, član Predsjedništva djeluje na nezakonit način. Zbog toga sam podnio tri kaznene prijave protiv Željka Komšića kako bih zaštitio integritet institucija u cilju zaštite konstitutivnog naroda kojem pripadam.
Zašto to govorite?
Sve što sam prethodno iznio, iznio sam u cilju da vam objasnim kako je sve usko povezano i odražava se na sve vidove društva. Izborni zakon u Bosni i Hercegovini koji omogućava izbor nelegitimnog člana Predsjedništva koji zloupotrebljava svoju dužnost negativno utječe i na same Oružane snage. Daytonski mirovni sporazum postignut je u cilju osiguravanja političke stabilnosti i ravnoteže među konstitutivnim narodima, a nelegitimna imenovanja i nelegalni postupci u institucijama, poput Predsjedništva, ugrožavaju ta temeljna načela. Kroz manipulacije izbornog procesa nelegitimni predstavnici mogu vršiti utjecaj na ključne institucije, uključujući Oružane snage BiH, što dovodi do destabilizacije i ozbiljnog narušavanja profesionalnosti. Potrebne su žurne izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Daytonskim mirovnim sporazumom i očuvala politička stabilnost zemlje, čime bi se zaštitili integritet institucija i ravnoteža među konstitutivnim narodima. Popravljanje narušenih odnosa među svim trima narodima doprinijet će da Bosna i Hercegovine krene naprijed jer svi moramo biti svjesni da smo svi ovdje starosjedioci i ne idemo nikamo. Nečasne i nezakonite radnje doprinose samo boljem statusu pojedinaca koji na račun jeftinog populizma imaju osobnu korist.
Vaš prijedlog o produljenju djelatne vojne službe do 55. godine izazvao je značajnu pozornost. Što vas je potaknulo na ovu inicijativu i kakav bi konkretan utjecaj ta promjena mogla imati na Oružane snage BiH?
Produljenje djelatne vojne službe za vojnike do 55. godine predstavlja važan korak za stabilizaciju i jačanje Oružanih snaga BiH. Trenutačna zakonska regulativa onemogućava mnogim vojnicima da ostvare pravo na vojnu mirovinu jer odlaze iz službe prije nego što skupe dovoljno staža. Predložena izmjena Zakona omogućila bi vojnom osoblju iz kategorije vojnika da ostanu u službi do 55. godine, uz uvjet ispunjavanja psihofizičkih standarda. Ovaj prijedlog ne samo da bi pomogao u smanjenju financijskih troškova Ministarstva obrane nego bi i smanjio problem nedostatka vojnog kadra. Iskusni vojnici, koji su u najboljim godinama i posjeduju veliko znanje i vještine, danas često napuštaju Oružane snage BiH jer im nije omogućeno osiguranje mirovine. Zadržavanjem vojnika u službi ne samo da bi se sačuvala vrijedna iskustva nego bi se olakšala i obnova časničkog i dočasničkog kadra. Također, planirane izmjene približit će Oružane snage BiH praksama zemalja s dugom vojnom tradicijom, koje omogućuju svim vojnim kategorijama ostanak u službi do umirovljenja.
Kako komentirate najavljeno aktiviranje rezervnog sastava OS-a BiH?
Aktivacija rezervnog sastava suočava se s nekoliko izazova, uključujući zakonske prepreke, potrebu za financijskim sredstvima i administrativne procedure. Prema Zakonu o obrani BiH, formiranje rezervnog sastava zahtijeva koordinaciju s Predsjedništvom BiH, što može biti složeno s obzirom na političku situaciju. Osim toga, ponovni prijam kadrova koji su napustili službu zbog starosne dobi zahtijeva novo potpisivanje ugovora, što stvara dodatne birokratske i financijske poteškoće. Iako je aktivacija rezervnog sastava moguća, smatram da bi dugoročno učinkovitije bilo izmijeniti Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, konkretno članak koji se odnosi na starosnu dob za ostanak u službi. Kao što sam već u prethodnom odgovoru naglasio, pomicanjem starosne dobi mogli bismo zadržati iskusne kadrove, čime bi se osigurali kontinuitet i stabilnost u vojsci te smanjila potreba za dugotrajnim i skupim procedurama reaktivacije rezervista. Time bismo dugoročno popunili deficitarne kadrove jer su ljudi s iskustvom ključni za učinkovitost i operativnu spremnost Oružanih snaga BiH.
Kako EUFOR doprinosi jačanju Oružanih snaga BiH i koji su ključni aspekti njegove uloge u stabilnosti i sigurnosti zemlje?
EUFOR ima značajnu ulogu u BiH, posebno u kontekstu očuvanja sigurnosnog okružja i jačanju Oružanih snaga BiH. Kroz svoju nepristranu prisutnost EUFOR pruža podršku BiH i OS-u BiH u različitim područjima, uključujući vojne vježbe i obuke, što izravno doprinosi profesionalizaciji i operativnoj spremnosti Oružanih snaga. Kontingent rumunjske vojske proteklih dana stigao je u Bosnu i Hercegovinu kao smjena snaga unutar operacije “Althea” koju provodi EUFOR-a. Dobro obučene rumunjske snage koje se dopremaju transportnim zrakoplovima ovog puta su podržane i helikopterima koji će biti raspoređeni u bazi Butmir. Dopremanjem zračnih snaga rumunjski će piloti preuzeti zračnu komponentu misije od mađarskih kolega koji su u dosadašnjem razdoblju vodili ovu komponentu operacije “Althea”, a čime se samo nastavlja povećavanje učinkovitosti i sigurnosti misije. Njihova prisutnost, zajedno s vojnicima iz 24 države, nije samo strateška već ima i praktičan značaj. EUFOR je aktivno pomagao u spašavanju unesrećenih i pružao pomoć unesrećenima u poplavama prošle godine, što pokazuje njihov angažman u odgovoru na krizne situacije.
Što je donijela takva suradnja?
Ovakve aktivnosti doprinose stabilnosti u BiH i pomažu u jačanju zajedničkih vojnih i drugih sposobnosti. Dolaskom novog zapovjednika, generala Florin-Mariana Barbua, koji je preuzeo dužnost nakon dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Laszla Sticza, vjerujem kako će EUFOR nastaviti učinkovito doprinositi misijama stabilnosti i sigurnosti. General Barbu, koji je prepoznat kao iznimno iskusan zapovjednik, a kojega sam već imao priliku upoznati u Rumunjskoj prošle godine, zasigurno će biti ključan u daljnjoj integraciji i obuci OS-a BiH, čime se osigurava daljnji razvoj i Oružanih snaga BiH. Ukupno gledajući, EUFOR-ova prisutnost ima ključnu ulogu u političkom i sigurnosnom okružju BiH, uz praktične koristi za Oružane snage BiH. U praktičnom smislu, osim svoga osnovnog mandata, EUFOR pruža podršku Oružanim snagama BiH u realizaciji kolektivne i kombinirane obuke, koja doprinosi razvoju sposobnosti OS-a BiH i unaprjeđenju interoperbilnosti s NATO i EU sustavima.
