U medijima u Republici Hrvatskoj ova godina, čija smo vrata odškrinuli, nazvana je super izbornom godinom, jer uz hrvatske parlamentarne te predsjedničke izbore Hrvatice i Hrvate očekuju izbori za zastupnike u Europski parlament.
No, što reći tek za Bosnu i Hercegovinu, osobito za nemali broj državljane Republike Hrvatske koji imaju prebivalište u BiH jer će, uz pravo glasovanja na ranije navedenim izborima imati i na Lokalnim izborima prve nedjelje listopada 2024. godine kada se biraju novi općinski načelnici i zastupnici u općinskim i gradskim vijećima.
U trenutnoj konstelaciji odnosa najviše općinskih načelnika u BiH ima Dodikov SNSD i to 44, dok SDA ima 27. HDZ BiH je nakon izbora 2020. godine imao 22 načelnika (Stranku napustio Zdravko Marošević, Vareš; op.a).
U susret ovih Lokalnih izbora mogle bi se dogoditi zanimljive stvari, prije svega na bošnjačkom političkom spektru gdje SDA, nakon odlaska u opoziciju na federalnom i državnom nivou sigurno želi zbiti redove i pokazati svoju snagu. Koliko će uspjeti ostaviti po strani brojne afere koje se vežu uz SDA te sve izlaske dojučerašnjih stranačkih perjanica iz svojih redova ostaje za vidjeti. Stranke Trojke, manje vidljive na nižim razinama vlasti imaj novi test da javnosti pokažu kako su razvili stranačku infrastrukturu i kako javnost gleda na njihovu vladavinu na u BiH i Federaciji BiH. Njima je imperativ, kako je to nedavno najavio i Elmedin Konaković združeni nastup u formatu Trojke i na lokalnom nivou jer, svjesni su, samostalno nemaju posebne izglede protiv Stranke demokratske akcije.
Na hrvatskoj političkoj pozornici pojavilo se nekoliko novih stranaka, prije svega u Herceg-bosanskoj županiji gdje vlast drži HNP Ivana Vukadina, dok će zanimljivo biti, barem prema najavama i u Zeničko-dobojskom prostoru. Tamo je Ivo Tadić osnovao HDS te sa bivšim HDZ-ovcima želi preuzeti primat u Žepču, Varešu i drugim mjestima gdje je do sada vlast HDZ-a BiH bila neupitna. Ramom vlada također samostalni Jozo Ivančević, a HDZ 1990 sada nema niti jednog načelnika i ovi izbori su im nova prigoda za pozicioniranje u lokalnim sredinama. Uz ove stranke nedavno je u Vitezu osnovana i Hrvatska viteška stranka čiju ozbiljniju reakciju te pozicioniranje još uvijek javnost čeka. Tu je i HRS ali bez značajnije vidljivosti u lokalnim tijelima vlasti.
U nacionalno mješovitim sredinama, prije svega u Vitezu, Mostaru, Novom Travniku, Odžaku, izbori su uvijek neizvjesni i svedu se na nacionalno prebrojavanje. Pravo iznenađenje prošlih izbora bile su pobjede Stjepana Duje u Novom Travniku te Zdravka Maroševića u Varešu i bit će uzbudljivo promatrati jesu li uspjeli u svojim sredinama nametnuti narativ načelnika za sve, da se nakon 30 godina od rata odbace nacionalne, a prihvate komunalne teme od suštinskog značaja za lokalno pučanstvo. Lokalni izbori su prve listopadske nedjelje i ostaje doznati odgovore na ova pitanja.
I na koncu, vratit ćemo se još kratko na Republiku Hrvatsku. Izbori za Sabor bi trebali biti prvi na redu, vjerojatno na proljeće, a iz XI. izborne jedinice (Hrvati van RH) birat će se tri zastupnika. Sada su to HDZ-ovi Radoje Vidović (Kreševo), Nevenko Barbarić (Ljubuški) i Zdravka Bušić, a očekuje se, kako će kao i do sada presudnu ulogu u izboru ovo troje zastupnika odigrati Hrvati u BiH koji glasuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH u BiH, u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Tuzli, Vitezu, Livnu i Orašju.
U nedjelju, 9. lipnja izbori su za Europski parlament, a hrvatski, predsjednički izbori su na zimu. Po novi mandat bi trebao ići Zoran Milanović, bivši predsjednik Vlade i SDP-a koji u svojim istupima, suprotno ranijoj praksi, sve učestalije govori o nezavidnom položaju Hrvata u BiH, dok HDZ nije obznanio ime svojega kandidata. I na ovim izborima hrvatski državljani moći će ostvariti pravo glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
