Tko će do izbora novog predsjednika mijenjati Milorada Dodika? Ustav BiH ni Ustav RS-a ne predviđaju ni u jednom članku tko bi ga mogao zamijeniti, već se samo navodi da, ako je predsjednik Republike privremeno spriječen u obavljanju svojih dužnosti, on će te dužnosti prenijeti na jednog od dva potpredsjednika, a to su Davor Pranjić (predstavnik Hrvata) i Ćamil Duraković (predstavnik Bošnjaka).
Tko god bude izabran za predsjednika Republike Srpske nakon Milorada Dodika, mora biti svjestan kako mu nisu veliki izgledi da završi mandat. Tek je polovini to uspjelo. Posljednji u pokušaju bio je upravo Milorad Dodik. Formalno mu je mandat oduzelo Središnje izborno povjerenstvo BiH, ali zapravo ga je putem sudske presude smijenio visoki predstavnik Christian Schmidt zbog nepoštivanja njegove odluke.
Poput njega završio je prije 26 godina i predsjednik Nikola Poplašen. Razlog je, zamislite, što nije htio predložiti tadašnjeg miljenika međunarodne zajednice Milorada Dodika za mandatara Vlade Republike Srpske. Visoki predstavnik Carlos Westendorp donio je tada odluku kao sada Christian Schmidt – smjena.
Ratni i poratni srpski vođe, Radovan Karadžić i Biljana Plavšić, izdržali su na funkcijama predsjednika RS-a, ali su nakon njih završili u zatvoru u Haagu. Cijeli mandat imao je i Mirko Šarović, no nakon toga i on je završio iza rešetaka, baš kao i Petar Đokić. Nakon Dragana Čavića, funkciju čelnika srpskog entiteta preuzeo je Milan Jelić. Umro je negdje na polovini mandata, a zamijenio ga je, kao vršitelj dužnosti, Igor Radojičić. Potom je za predsjednika RS-a izabran Rajko Kuzmanović. Između Dodikova sadašnjeg i prethodnog mandata funkciju predsjednika RS-a obnašala je bez većih potresa Željka Cvijanović. Ipak, nakon toga je kao članica Predsjedništva BiH završila na američkoj crnoj listi.
Tko će do izbora novog predsjednika mijenjati Milorada Dodika? Ustav BiH ni Ustav RS-a ne predviđaju ni u jednom članku tko bi ga mogao zamijeniti, već se samo navodi da, ako je predsjednik Republike privremeno spriječen u obavljanju svojih dužnosti, on će te dužnosti prenijeti na jednog od dva potpredsjednika, a to su Davor Pranjić (predstavnik Hrvata) i Ćamil Duraković (predstavnik Bošnjaka).
Ustavi su, dakle, nedorečeni. U toj pravnoj praznini nije predviđeno da predsjednika nema ni zbog smjene visokog predstavnika ili sudske presude. Potpredsjednici izvorno nemaju nikakve ovlasti i predsjednik na njih može, ali ne mora prenijeti ovlasti
Upravo suprotno, Dodik i njegova stranka to ne žele jer ne priznaju odluke visokog predstavnika. Oni tumače kako je njega izabrao narod te da ga on jedini može smijeniti. Zbog toga je parlament RS-a raspisao referendum s pitanjem “Prihvaćate li odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku SIP-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku?”.
Domaća i međunarodna zajednica boji se da bi ovaj referendum mogao biti uvod u nove, osobito onaj o odcjepljenju srpskog entiteta od države. Političku situaciju još zamršenijom čini ostavka premijera RS-a Radovana Viškovića. Za novog mandatara Dodik je predložio aktualnog ministra poljoprivrede Savu Minića, iako za to nema zakonske ovlasti.
RS se od svog nastanka nikada nije našao u situaciji u kojoj nema ni predsjednika Republike ni predsjednika Vlade. Sve će ovo utjecati na političke odnose u BiH. Dodikov SNSD je u vlasti i bez njega se ne mogu izglasati odluke na razini države. Nitko ne može pretpostaviti rasplet krize. U svakom slučaju, njoj se ponajviše veseli srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Napetosti u BiH jedini su način da otupi oštricu prosvjeda “blokadera” u Srbiji. Zato mu odgovaraju ratoborni Dodik i neposlušni Srbi. Pomoć će biti potpuna ako 25. listopada izazovu kaos na referendumu podrške Dodiku ili na izborima za njegova nasljednika. Ako je suditi po povijesti, onome tko dođe na tu poziciju svakako se ne piše duga karijera.
