Operacija združenih hrvatskih snaga Južni potez, posljednja velika vojna operacija u Domovinskom ratu, predstavljala je za Hrvate u BiH ne samo vojni vrhunac već i srpsku kapitulaciju koja je rezultirala Daytonskim mirovnim sporazumom. Završetkom rata.
Ulazak Hrvatske vojske u Knin i oslobađanje tzv. Republike Srpske Krajine zasjenili su operacije i događaje koji su se zbivali nakon tog kolovoza 1995. Ratna vojna i civilna drama rasplamsala se tada na području Bosne i Hercegovine. Srbi su odmah nakon Oluje protjerali tisuće preostalih Hrvata iz njihovih domova u Republici Srpskoj, a u zaleđu Dinare pokrenuli su i vojnu protuofenzivu Vaganj ’95. U noći 13. kolovoza 1995. prekinuli su i komunikaciju između Knina i Bosanskog Grahova. U toj je akciji HV privremeno izgubio dio položaja, a posebno je teško stradala 141. brigada HV-a.
Unatoč prvotnom šoku, hrvatski su vojnici silovito uzvratili. Već 14. kolovoza vraćeni su izgubljeni teritoriji te su osvojena nova područja prema Drvaru. Operacija Vaganj ’95. završila je potpunim srpskim slomom, a hrvatske snage dodatno su učvrstile stratešku nadmoć.
Potaknute uspjesima i ohrabrene međunarodnim okolnostima, združene snage HV-a i HVO-a u suradnji s bošnjačkom Armijom BiH nakon toga su 8. rujna pokrenule novu zajedničku operaciju – Maestral. Cilj je bio dodatno potisnuti neprijateljske snage u zapadnoj Bosni te stvoriti pritisak na srpsko političko vodstvo, koje se i nakon svega opiralo mirovnim pregovorima. Operacijom Maestral, kojom je zapovijedao general Ante Gotovina, isplanirano je osvajanje planinskih visova Demirovca, Vitoroga, Mliništa i Oštrelja, a u njoj su, u skladu sa Splitskom deklaracijom, koju su u srpnju 1995. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, usklađeno djelovale i snage 5. i 7. korpusa Armije BiH.
Tijekom operacije ministar obrane RH Gojko Šušak javio je kako Amerikanci podržavaju proširenje napada i prema Šipovu te su ga hrvatske snage i zauzele 12. rujna. Već sutradan Druga gardijska brigada HVO-a, ojačana postrojbom Gavran 2 i Specijalnom policijom Hrvatske Republike Herceg Bosne, oslobodila je Jajce. Time je bio omogućen povratak više od 20 tisuća izbjeglih Hrvata i Bošnjaka. Dan poslije moćni stroj hrvatskih snaga ušao je i u Drvar.
Kako je srpsko političko vodstvo i dalje uporno odbijalo prekid rata, Šušak je prenio poruku: “Ameri traže nastavak operacija prema Mrkonjić Gradu i Banjoj Luci.” Operacija Južni potez počela je 8. listopada. Dva dana poslije ovladalo se Mrkonjić Gradom. Četvrtog dana operacije hrvatske su snage već bile 23 kilometra od Banje Luke. Ovladale su istočno od rijeke Sane i zapadno od Vrbasa, uključujući dijelove Manjače i hidroelektranu Bočac. Tada je u zapovjedništvo hrvatskih snaga stigla nova poruka ministra Šuška: “Ameri kažu – stop.“
Operacija združenih hrvatskih snaga Južni potez, posljednja velika vojna operacija u Domovinskom ratu, predstavljala je za Hrvate u BiH ne samo vojni vrhunac već i srpsku kapitulaciju koja je rezultirala Daytonskim mirovnim sporazumom. Završetkom rata.
Zato će nizom manifestacija Hrvati s obiju strana granice obilježiti 30. obljetnicu oslobađanja Jajca. Zanimljivo je da će tu istu obljetnicu obilježiti i bošnjačka armija. Bit će vrijedno pohvale i u skladu s poštovanjem povijesne istine ako i bošnjačke udruge, koje baštine tradiciju oslobodilačkih operacija u BiH utemeljenih na Splitskom sporazumu, svojim programom odaju poštovanje hrvatskim snagama koje su 13. rujna 1995. oslobodile Jajce. Time će odati i počast pedesetpetorici hrvatskih vojnika koji su dali svoje živote oslobađajući Jajce, odnosno teritorij BiH, u provedbi akcije Maestral.
Bude li paralelna bošnjačka proslava pokušaj prekrajanja povijesne istine, odnosno prisvajanja hrvatskih zasluga, onda je to još jedan pucanj u žrtvu onih koji su uistinu oslobađali kraljevski grad.
