Na jučerašnji dan, dakle 14. siječnja 2000. Haški sud donio je prvu presudu Hrvatima optuženima za ratne zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije, za progon muslimana i zločine počinjene u napadu na Ahmići, presudu za koju se kasnije ispostavilo kako je izuzetno nepravedna te donesena na osnovu upitnih i nedovoljno relevantnih svjedočanstava, prenosi Viteški.ba.
Petorica pripadnika HVO-a osuđeni su na drastične kazne zatvora, dok je Dragan Papić trenutačno pušten na slobodu. Najvećom kaznom od 25 godina zatvora kažnjen je Vladimir Šantić. Drago Josipović dobio je 15, braća Zoran i Mirjan Kupreškić po 10 i 8 godina, a njihov bratić Vlatko Kupreškić osuđen je na 6 godine zatvore.
Ovo odluka karakterizirala je svu nedosljednost ustroja Haškog suda. Osnovan sa skromnim proračunom i sastavljen od krajnje šarolike ekipe, uglavnom od pravnika bez iskustva u kaznenim postupcima, Haški sud pokazao se već od ovog slučaja kao institucija čije su odluke mnogo više političkog karaktera nego što su to u svrhu pravednih presude. Bode u oči to što prva optužba za udruženi poduhvat nije bila podignuta ni za zločine koje su Srbi počinili u agresiji na Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu već upravo protiv Hrvata u slučaju „Ahmići“.
Prvi čovjek suda, Talijan Antonio Caese, ugledni profesor međunarodnog prava, bio je predsjedatelj raspravnog vijeća, iako dotada nikada nije bio sudac ni u jednom kaznenom postupku. Optužbe su se tijekom suđenja, a posebno prema braći Kupreškić, muzikolozima iz Lašvanske doline, pokazale kontroverznima i poduprte sumnjivim svjedocima. No, Richard Goldstone, glavni tužitelj, nije posustajao u optužbama za najteže zločine.
Dvije godine poslije, renomirana američka sutkinja Patricia Walt srušila je većinu odluka prvostupanjske presude, ustanovivši da je sudsko vijeće kritično pogriješilo u izvoženju zaključaka, a tužitelju predbacila da je izgradio slabašan slučaj na nevjerodostojnim svjedocima.
Odlukom žalbenog vijeća Zoran, Mirjan i Vlatko Kupriškić oslobođeni su optužbi i pušteni na slobodu. Šantiću je kazna smanjena s 25 na 18, a Josipoviću s 15 na 12 godina, iako, kako često navode Vitežani, posebno Kupreškići Drago Josipović, apsolutno je nevin, a osuđen je na temelju upitnog iskaza samo jedne svjedokinje. Kontroverzne presude viteškoj skupini bili su najava cijeloga niza suđenja sa sličnim ishodom, u kojima su bili optuženi hrvatski zapovjednici.