Na temelju publikacije „Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024“, koju je objavio Federalni zavod za programiranje razvoja, moguće je donijeti sveobuhvatan uvid u razvojne karakteristike općine Vitez, njezinu poziciju u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH te ključne ekonomske i demografske pokazatelje, što su i uradili novinari portala Viteški.ba.
Pad na listi razvijenosti, ali vodeća pozicija u Kantonu
Prema indeksu razvijenosti za 2024. godinu, općina Vitez zauzima 20. mjesto među svim općinama i gradovima Federacije BiH. Iako to predstavlja pad za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu, Vitez i dalje ostaje najrazvijenija općina u Kantonu Središnja Bosna pri čemu privatni sektor dominantno nosi i dalje Vitez. U kategoriji razvijenosti klasificiran je u treću grupu lokalnih zajednica, što potvrđuje stabilan razvojni status, unatoč određenim slabostima koje se ogleda u niskim prihodima građana, točnije četvrtoj najnižoj plaći u FBiH.
S procijenjenih 25.667 stanovnika, Vitez je najgušće naseljena općina u Kantonu Središnja Bosna. Ova demografska činjenica otvara prostor za jačanje lokalnog tržišta rada, ali i nameće potrebu za kvalitetnijim rješenjima u infrastrukturi, stanovanju i javnim uslugama. U kontekstu demografske slike, omjer od 1,5 zaposlenih na jednog umirovljenika jedan je od rijetkih pozitivnih pokazatelja koji Vitez izdvaja od većine drugih sredina u Kantonu. Za usporedbu, u Busovači je broj umirovljenika već premašio broj zaposlenih.
Prosječna plaća među najnižima u Federaciji
Jedan od najslabijih pokazatelja za Vitez u 2024. godini je prosječna neto plaća koja iznosi 978 KM, što je najniža zabilježena plaća u Kantonu Središnja Bosna. Općine kao što su Novi Travnik, Kreševo i Dobretići bilježe prosjeke iznad 1.200 KM, dok je u Travniku prosjek 1.156 KM, u Kiseljaku 1.066 KM, a u Busovači 1.094 KM. Kanton Središnja Bosna u cjelini zaostaje za drugim kantonima Federacije, poput Zapadnohercegovačkog kantona (1.222 KM), Hercegovačko-neretvanskog (1.428 KM) ili Sarajevskog (koji prelazi 1.700 KM u nekim općinama).
Glavni razlog ovako niskih plaća u Vitezu leži u strukturi zaposlenosti. Vitez ima relativno mali broj uposlenih u javnom sektoru i gotovo zanemariv udio uposlenika u velikim javnim poduzećima poput elektroprivreda i telekom operatera. Također, u Vitezu ne postoji sjedište većih upravnih tijela, ministarstava ni federalnih institucija koje bi uvećale prosjek plaća kroz svoje kadrovske strukture i tradicionalne visoke plaće u državnim kompanijama.
Ukupni izvoz iz Viteza u 2024. godini iznosio je 68 milijuna KM, dok je uvoz robe iznosio 480 milijuna KM. Ovi podaci ukazuju na izuzetno nepovoljnu pokrivenost uvoza izvozom, što Vitez svrstava na samo dno po tom pokazatelju u Kantonu. Međutim, ovaj podatak ne treba tumačiti isključivo negativno. Naime, Vitez je središte veletrgovine i distribucije u FBiH, pa se velik dio robe uvozi preko viteških tržnih centara i distributivnih mreža. Usporedbe radi, općine s jačom industrijskom osnovom – poput Travnika, Novog Travnika i Jajca – bilježe izvoz veći od 150 milijuna KM, zahvaljujući snažnoj industriji.
Općina Vitez zadržava poziciju vodeće općine u Kantonu Središnja Bosna prema ukupnom indeksu razvijenosti, no njezini izazovi nisu zanemarivi. Struktura gospodarstva, orijentiranost na trgovinu, nedostatak javnih kompanija i slab industrijski izvoz dovode do niskih plaća i negativne vanjskotrgovinske bilance. Unatoč tome, Vitez pokazuje otpornost kroz stabilan trend i povoljan omjer zaposlenih i umirovljenika. U tom kontekstu, budući razvoj trebao bi se temeljiti na jačanju proizvodnog sektora, diverzifikaciji izvora prihoda i strateškom pozicioniranju općine kao industrijskog i logističkog čvorišta unutar regije.
