Rast prikupljenog izravnog poreza u Federaciji koji se bilježi u posljednjem razdoblju upućuje na obnovljenu ekonomsku aktivnost poslovnih subjekata u tom entitetu, a dobre brojke prati i rast broja zaposlenih, i to za više od 6 tisuća kada uspoređujemo stanje na kraju srpnja ove u odnosu na proteklu godinu, piše Večernji list BiH.
Iz posljednjih podataka Porezne uprave Federacije BiH vidljivo je kako je u prvih sedam mjeseci prikupljeno gotovo 350 milijuna maraka više izravnih poreza i to su svakako vijesti koje unose optimizam u bosanskohercegovačke gospodarske tokove s obzirom na to da navedeno upućuje na rast poslovanja i otpornost domaće poslovne zajednice.
Porezna uprava Federacije BiH potvrdila je kako su porezni obveznici Federacije BiH u razdoblju siječanj – srpanj 2024. godine uplatili 4.597,452.185 KM javnih prihoda, što je u odnosu na razdoblje siječanj – srpanj 2023. godine više za 348,079.421 KM ili za 8,19%, a ono što ohrabruje je činjenica da je porast prihoda od izravnih poreza primjetan u svim županijama.
Na prvom mjestu je Sarajevska županija u kojoj je rast ostvaren na razini 131,4 milijuna maraka te je ukupni iznos prikupljenih poreza milijardu i 708 milijuna maraka. Slijedi Tuzlanska županija s ukupno prikupljenim porezima od 783,271.329 KM uz rast od 57,7 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje lani, dok je na trećem mjestu Zeničko-dobojska županija s 580,033.547 maraka od izravnih poreza i porastom od 42,5 milijuna KM.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji zabilježen je porast prikupljenih poreza u iznosu od 34 milijuna maraka te je u prvih sedam mjeseci ukupni iznos izravnih poreza bio 533,849.051. U Srednjobosanskoj županiji je pak prikupljeno 340,779.467 maraka, što je porast od 21,9 milijuna maraka, a slijedi Unsko-sanska županija s ukupnim iznosom od 269,437.554 marke i rastom od 23,8 milijuna KM.
Unatoč prostornoj veličini, Zapadnohercegovačka županija gospodarski je gigant, a o tomu svjedoči i podatak o prikupljenih 193,955.549 maraka poreza te uz registriran porast za 22,4 milijuna maraka u odnosu na lanjskih prvih sedam mjeseci. U Hercegbosanskoj županiji iznos prikupljenih prihoda od poreza registriran je na razini od 87,515.791 KM, što je više za oko 5 milijuna maraka, a slijedi Bosansko-podrinjska s 51,924.213 maraka i rastom od 4,5 mil. te Posavska s ukupnim iznosom od 48,533.698 maraka te rastom od 4,5 milijuna maraka. Analizirajući strukturu ukupno prikupljenih javnih prihoda u Federaciji BiH, vidljivo je kako najveći iznos, 3 milijarde i 135 milijuna maraka, čine doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti. Ovaj broj znatno je veći u odnosu na prošlogodišnje razdoblje kada su po istoj osnovi prikupljene 2 milijarde i 854 milijuna maraka.
Na drugom mjestu su porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba, koji su naplaćeni u iznosu od 442,889.088 KM, dok treće mjesto drže porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit, i to u iznosu od 436,913.434 KM.
Porast prikupljenih prihoda prati i rast broja zaposlenih, a koji je, prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. srpnja 2024. godine iznosio 547.980 te je u odnosu na podatak s kraja srpnja prošle godine veći za 6172. Uvidom u kretanja po županijama vidljivo je i kako osam od deset njih bilježi porast zaposlenih, a najveći broj u proteklih godinu dana bilježi se u Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji.
Raste i promet putem fiskalnih uređaja, a dokaz su službeni podaci Porezne uprave prema kojima je u srpnju evidentiran ukupan promet u iznosu od 6.054,206.070,99 KM, što je za 392,3 milijuna maraka više u odnosu na srpanj prošle godine.
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. srpnja 2024. godine, na području Federacije BiH instaliran je ukupno 103.581 fiskalni uređaj, a u odnosu na 31. srpnja 2023. godine broj fiskalnih uređaja veći je za 5436. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. srpnja 2024. godine je općina Centar Sarajevo, na čijem su području instalirana 6783 fiskalna uređaja, dok je općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. srpnja 2024. godine bila općina Dobretići, na čijem je području instalirano 7 fiskalnih uređaja.
