4 ceste koje mijenjaju prometnu sliku Federacije BiH: Među njima i Lašva-Jajce

// veliki infrastrukturni projekti

Izgradnja autoceste na Koridoru 5C ostaje apsolutni infrastrukturni prioritet u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ipak, ovaj projekt neće riješiti pitanje povezivanja cijele države, jer će brojni krajevi i dalje ostati u svojevrsnoj prometnoj izolaciji.

Zbog toga su u fokusu četiri nova infrastrukturna projekta – izgradnja brzih cesta koje će povezati dijelove Federacije kroz koje ne prolazi autoput. Riječ je o prometnicama koje će konačno povezati regije s velikim ekonomskim potencijalom i strateškim značajem, ali koje su godinama bile zapostavljene, piše BiznisInfo.ba.

Ove četiri ceste – kroz Zapadnu Hercegovinu, Krajinu, srednju Bosni i istočnu Bosnu – čine temelj nove prometne slike Federacije BiH.

1. Mostar – granica s Hrvatskom
Jedan od najvažnijih koraka napravljen je prošlog tjedna potpisivanjem ugovora o izgradnji brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica RH. Konkretno, riječ je o dionicama Polog – granica RH, i to za sekcije Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok.

Posao je dobio konzorcij firmi Hering Široki Brijeg i KTM Brina Posušje. Dvije dionice vrijedne su više od 106 milijuna KM, duge su oko 12 kilometara, a rok izgradnje iznosi 30 mjeseci.

 class=

Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi skoro milijardu KM, dok će cijela prometnica biti duga oko 60 kilometara. Kada bude završena, ova cesta povezat će Hercegovinu s Dalmacijom i autocestom A1 u Hrvatskoj, čime će značajno ojačati turističke i trgovinske tokove. S druge strane, kod Mostara će se spajati sa Koridorom 5C.

2. Bihać – granica s Hrvatskom
Drugi ključni projekt tiče se krajiške brze ceste, koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s granicom Hrvatske, odnosno Europskom unijom.

Kako su prošlog mjeseca rekli iz JP Autoceste FBiH, idejni projekt završen je za dionicu Bihać – Cazin (Ćoralići) dužine 17,95 kilometara, dok je idejno rješenje za ostatak trase u završnoj fazi. Vlada Federacije BiH je u proljeće proglasila javni interes za izgradnju ceste, a pokrenute su i prve aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta.

Početak izgradnje prve dionice planiran je za 2026. godinu. Cijela brza cesta bi trebala biti duga 47 kilometara, a njena vrijednost se procjenjuje na oko milijardu KM.

 class=

Ova prometnica donijet će potpuno novu perspektivu Unsko-sanskom kantonu, koji će napokon biti brže povezan s ostatkom BiH i Europskom unijom.

3. Lašva – Jajce
Treća ključna prometnica, brza cesta Lašva – Nević Polje – Turbe – Jajce, promijenit će ne samo prometnu, nego i gospodarsku sliku srednje Bosne.

Trenutno se realizira dionica od Viteza do Nević Polja, duga oko 5 kilometara, koja je završena, ali još nije puštena u promet. Sljedeća faza uključuje gradnju dionice kroz poslovnu zonu Vitez, kao i pripremu trase Nević Polje – Turbe, koja će ujedno predstavljati travničku zaobilaznicu.

 class=

Nakon toga slijedi najzahtjevniji dio – Lašva – Vitez, kroz brdoviti teren. Cesta bi značajno rasteretila postojeći magistralni pravac, poboljšala pristup poslovnim zonama i ubrzala promet prema Jajcu, odnosno Banja Luci.

4. Prača – Goražde
Četvrta brza cesta koja je već u fazi gradnje je Prača – Goražde, koja će napokon kvalitetno povezati Sarajevo s gradom na Drini.

U toku su radovi na najvažnijem objektu trase – tunelu Hranjen, koji bi prema posljednjim najavama trebao biti završen do ožujka 2027. godine. Do sada je probijeno oko 65 posto ukupne dužine tunela, koji će imati 5,5 kilometara.

 class=

Nova prometnica će skratiti udaljenost između Sarajeva i Goražda sa 96 na 56 kilometara, dok će se vrijeme putovanja smanjiti s oko sat i pol na 45 minuta. Cijela cesta bit će duga 19,4 kilometra.

Dodatno: Još dvije autoceste u planu
Pored Koridora 5C i spomenutih brzih cesta, u Federaciji BiH su u pripremi još dva velika projekta:

  • Autocesta Tuzla – Orašje, koja će spojiti industrijski centar sjeveroistočne BiH s autoputevima u Hrvatskoj i riječnim lukama.
  • Jadransko-jonska autocesta, koja će povezati jug zemlje od Počitelja do granice s Crnom Gorom i postati dio važnog međunarodnog koridora.

Zajedno, ovi projekti predstavljaju najveći infrastrukturni investicioni ciklus u novijoj povijesti Federacije BiH.