Vlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH, kojim se uređuju obveze izdavanja računa, elektronski fiskalni sistemi koji će se koristiti, obaveze evidentiranja transakcija, te sistem nadzora u oblasti fiskalizacije transakcija.
No, mnogo više reakcija izazvale su dopune Zakona o porezu na dohodak, koje su u formi prijedloga usvojene na posljednjoj sjednici i u skraćenoj proceduri upućene u parlamentarnu proceduru. Izmjenama se u ukupna primanja radnika uvodi neoporezivi dio novčane naknade za radni učinak od 200 KM, koji ne podliježe oporezivanju.
Ekonomski stručnjaci podržavaju namjeru Vlade da unaprijedi sistem fiskalizacije, te osigura dodatne prihode njenim uvođenjem u online poslovanje, jer je ovaj zakon najavljivan kao uvjet za pripremu ostalih, koji bi podrazumijevali smanjenje doprinosa i rasterećenje privrede, te donošenje zakona o minimalnoj plaći. S druge strane, izmjene Zakona o porezu na dohodak izazivaju mnogo nedoumica, piše Dnevni avaz.
A cilj Vlade FBiH je da, usklađivanjem minimalne plaće sa sadašnjih 619 na 700 KM, uz naknade za topli obrok od 260 i prijevoz od 50 KM, te radni učinak od 200 KM, minimalna primanja radnika od siječnja iduće godine dostignu 1.210 KM. Od ovog iznosa 700 KM bi bilo oporezovano.
Federalni zastupnik Admir Čavalić smatra da su postavljeni rokovi za usvajanje Nacrta zakona o fiskalizaciji preambiciozni, jer on treba proći oba doma PFBiH, zatim javnu raspravu, u formi prijedloga ponovo biti usvojen u oba doma, a dodatno vrijeme bit će potrebno za pripremu Porezne uprave i kompanija za njegovu primjenu. To bi, upozorava, fiskalne reforme moglo odgoditi za 2026. godinu.
– Kada je riječ o Zakonu o dohotku, tu se uvodi radni učinak, koji je prepoznat u Zakonu o radu, ali je to uvjetna kategorija. Tamo se kaže: “Ako se ostvari”. Radnik koji je na bolovanju ne može ga ostvariti. Tako da je to fluidna kategorija, kao naknada za prijevoz i topli obrok. Vlada to predstavlja kao fiksne kategorije i po toj računici dolaze do 1.210 KM. Nepoznanica u svemu je uredba o minimalnim primanjima, koja fali. Ne znam odakle Vladi hrabrost da izlazi sa 1.210 KM, ako znamo šta je bilo s prethodno obećanih 1.000 KM – kaže Čavalić.
Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain smatra da se radi o parcijalnoj mjeri, koja na duži rok neće popraviti status radnika, a zadat će velike glavobolje poslodavcima.
– To nije sistemsko već ad hoc rješenje. Svi očekujemo sistemski pristup i ono što su predstavnici Vlade FBiH dosta davno najavljivali, da će napraviti kompletnu reformu fiskalnog sistema koja bi trebala biti stabilizirajući faktor svih odnosa u ovom segmentu ekonomije. Apsolutno mislim i na rasterećenje , kompletan paket zakona, kojih još nema. Vlada je ovo donijela samoinicijativno. Zašto se to nije provelo kroz institucije Ekonomsko-socijalnog vijeća i zašto Vijeće odavno ne radi? Dakle, nešto se želi napraviti, ali ovako to može proizvesti veće probleme, a ne rješava bolest neadekvatnog vrednovanja rada – ističe profesor Šain.
– Uvođenje radnog učinka od 200 KM je otprilike na tragu našeg prijedloga povećanja plaće za neoporezivih 400 KM, kako bi što veći iznos otišao radniku. Oni su to sada prepolovili, što nije dobro ni za radnike ni za kompanije. Osim toga, najavljuju povećanje minimalne plaće. Normalno usklađivanje, po formuli, bilo bi sa 619 na 635, a oni najavljuju 700 KM. Topli obrok u svim kolektivnim ugovorima nije obvezan u novcu. Što ćemo s radnicima koji ga dobivaju u hrani?! Prijevoz također. Ovo su ozbiljne teme i da poslodavci ne budu uključeni u kreiranje rješenja je krajnje neozbiljno – rekao je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
