Dobre vijesti su da, barem za sada, neće biti poskupljenja meda. Ipak, i sadašnja cijena mnogima je nedostižna, pa je med već odavno luksuz koji si mnogi ne mogu priuštiti. Iako je godina za pčelare počela dobro, nagle promjene vremena, zahladnjenje i kiša utjecat će na prinos meda. Proljeće je bilo idealno i najavljivalo dobru medonosnu godinu.
Međutim, oborine i naglo zahladnjenje omeli su bagremovu pašu. Ipak, pčelari u Semberiji nadaju se da će ove godine biti meda jer je vegetacija počela ranije. Sve je jedno mjesec dana počelo ranije, ali to naglo zahladnjenje neće biti povoljno. Već nije povoljno. Bagrem medi, kiša mu dobro dođe, ali niske temperature će sve to poremetiti. Još je možda malo vremena da se bagrem popravi. Naš je pčelinjak okružen šumom, bit će vjerojatno i lipa – kaže Mladen Tešić, pčelar.
Osim nepovoljnih vremenskih prilika, i pčelare, kao i sve ostale, pogađaju poskupljenja repromaterijala. Pčelar Bojan Nešković ističe pak kako su repromaterijal za pčelarstvo, drvena i metalna građa te pribor za pčelarstvo jako poskupjeli. – I proces proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda je porastao – naglasio je. Kilogram meda već neko vrijeme nije mijenjao cijenu i stoji od 20 do 30 KM, ovisno o podneblju. Dobra vijest je da, barem za sada, neće biti novog poskupljenja.
– Ne volimo dizati cijene bez neke baš prijeke potrebe. Med ne bi trebao biti luksuz i treba biti nešto što svatko može priuštiti te imati u svojoj kući cijelo vrijeme – dodao je. – Mi nećemo ništa mijenjati, ali pojedini kolege dižu, a sad, prati li to cijenu… Mi imamo dosta stalnih kupaca, gledamo ih ispoštovati – navodi Tešić.
Bez obzira na cijenu, građani za dobar med ne žale novac. Iako se u BiH proizvodi kvalitetan med, građani BiH ne konzumiraju toliko meda koliko građani EU-a. Semberija i Posavina prepoznatljive su po bagremovu medu, tuzlanski kraj po lipi, a Hercegovina po medu od vrijeska.
