Posao u Njemačkoj i Sloveniji tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, u Sloveniji 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj izdano 400 radnih dozvola
BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih četrdeset godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva, piše Večernji list BiH. Najveći problem ove zemlje je iseljavanje, i to cijelih obitelji, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija da se u nekim dijelovima BiH gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovne škole.
Posao u zemljama Europe, točnije Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana trbuhom za kruhom otišlo je njih više od 35. Tako je lani radno mjesto u Sloveniji putem spomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 razini, izdano 400 radnih dozvola. Za razliku od prošle godine, u 2022. broj izdanih dozvola bio je veći za 5375, odnosno izdano je ukupno njih 18.865. Do sada su najviše traženi vozači raznih kategorija, zavarivači, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici. – Sve osobe koje odlaze na rad u inozemstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH uredno su odjavljene sa zavoda te imaju prava na rad u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama – ističu iz Agencije, pišu Nezavisne. Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage mnogo veći, posebno kada je riječ o Sloveniji i Austriji. – Mnogo je ljudi koji bez posrednika odlaze u te zemlje na rad – ističu. U 2023. Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovala je u zapošljavanju 400 medicinskih djelatnika u Njemačkoj. Koliko je situacija dramatična, pokazuje podatak Agencije – samo u razdoblju od sedam godina, od 2013. do 2020., u Njemačku je otišlo raditi 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja iz BiH. U 2023. Agencija je posredovala u zapošljavanju 400 medicinskih djelatnika u Njemačkoj. Godinu dana prije taj broj je bio 533. A još godinu dana prije, 2021., u Njemačkoj je zaposleno 487 medicinara. Ovo su podaci samo jedne od institucija koje posreduju u zapošljavanju medicinskih sestara i tehničara u inozemstvu i koja ne raspolaže podacima koliko im se pridružilo liječnika jer se sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.
Iz BiH odlazi tko god ima priliku, odlaze jednako i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati. Od 2013. do 2023. godine našu zemlju napustilo je 600.000 stanovnika, a brojke iz godine u godinu rastu. Od 2013. godine BiH je napustilo više od 484.000 građana prema istraživanju koje je provela Unija za održivi povratak i integracije BiH. Također, prema istim podacima, zabilježen je trend povećanja broja emigracija. – Čak 484.996 je iseljenih osoba iz BiH zaključno s 2021. U 2022. iz PŽ-a i ZHŽ-a iseljeno je još 15.000 osoba, a iz Doboja, Dervente, Teslića, Bosanske Gradiške, Prijedora i Prnjavora još 8000 ljudi. Prema pristiglim podacima, procjenjujemo da se 600.000 građana ukupno iselilo iz BiH. Dakle, to je ono što smo mi obuhvatili na terenu – kazala je ranije Merhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i izbjeglice u BiH. Mnogima je dosadilo čekati “da svanu bolji dani” koji im se obećavaju već godinama, a inflacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska tjera na promjenu mišljenja. Postoje različite procjene relevantnih institucija, gdje bi BiH do 2060. mogla izgubiti između 50 i 70% stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose i na iseljavanje i na nizak natalitet. Iseljavanje je najviše doprinijelo smanjenju broja učenika, kojih je, prema dostupnim podacima, ove godine u škole upisano čak 4000 manje nego prethodne godine. Najproblematičniji po pitanju procesa iseljavanja trenutačno je USŽ, gdje se, ako se gleda broj učenika koji se rode u jednoj godini i koji se za tu godinu trebaju upisati u prvi razred, vidi da je minus negdje do jedne petine, odnosno da se više od 20% te djece koja se rode u toj jednoj godini ne upiše u prvi razred kada bi trebala. Mladi ovu zemlju uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50% njih želi napustiti BiH zbog lošeg sustava obrazovanja, tržišta rada te korupcije. Kao rezultat migracija u BiH, prema istraživanjima Westminster fondacije za demokraciju, bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine.
