Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature teško su pogodile poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, a najveće posljedice vidljive su na usjevima kukuruza.
Poljoprivrednici i stručnjaci upozoravaju da bi prinosi ove godine mogli biti manji između 80 i 90 posto, što bi moglo dovesti do nestašice i poskupljenja stočne hrane.
“Nema što da se bere, sve je izgorjelo”
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić ističe kako su pojedine parcele kukuruza potpuno uništene. “Ima parcela gdje bukvalno nema ništa. Berba bi trebala krenuti za sedam do deset dana. Nema što da se bere, sve je izgorjelo. Katastrofa”, kazao je Bakajlić.
Prema njegovim riječima, posljedice će se uskoro osjetiti i u stočarstvu jer se očekuje rast cijena hrane za životinje, pišu Nezavisne. “Najbolje je rasprodati stoku da te glava ne boli”, rekao je Bakajlić, upozoravajući na težak položaj proizvođača koji se već suočavaju s visokim troškovima proizvodnje.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo također upozorava na kritično stanje na poljima, posebno kada je riječ o silažnom kukuruzu.
“Stanje je trenutačno takvo da se već vide štete na usjevima, pogotovo silažnom kukuruzu, a što su niža područja, situacija je sve gora i gora”, kazao je Bićo. Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode
Bićo smatra da je potrebno što prije proglasiti stanje elementarne nepogode zbog posljedica suše.
Ovogodišnja sjetva, kako je naveo, bila je znatno skuplja. “Sjetva je rađena kada je cijena goriva bila oko četiri marke, a repromaterijal je bio 50 posto skuplji”, kazao je Bićo, dodajući kako bi brojni proizvođači mogli završiti u velikim gubicima.
Stručnjaci upozoravaju da bi zbog velikog smanjenja prinosa moglo doći do manjka stočne hrane, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje. Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu Republike Srpske, kaže kako bi prinosi kukuruza mogli biti smanjeni i više od 80 posto.
“Suša je uništila veliki dio poljoprivrednih površina, pogotovo proljetni dio vegetacije, kao što su kukuruz, krumpir i veće površine povrća. Mali je postotak površina gdje su ljudi mogli navodnjavati i tamo je uspjelo da se nešto spasi”, rekao je Mandić.
Dodao je kako su ugroženi i soja i suncokret, pri čemu je soja pretrpjela posebno velike štete. “Što se tiče soje i kukuruza, to je zaista veliki postotak uništenih usjeva”, istaknuo je Mandić.
Prema njegovim riječima, proizvođači unatoč velikim problemima i dalje pokušavaju održati proizvodnju.
“Priroda je neumoljiva. Proizvođači i dalje pokušavaju održati te površine, ali šteta je ove godine ogromna”, rekao je.
Moguće poskupljenje stočne hrane
Mandić očekuje da bi smanjeni prinosi mogli utjecati na rast cijena stočne hrane.
“Sve poskupljuje, a cijene pšenice i kukuruza su dosta niske. Kako god da se dogodi katastrofa, cijene su opet niske”, kazao je.
Smatra kako bi poljoprivrednici u budućnosti trebali razmišljati o većim površinama pod ozimnim kulturama i ranijoj proljetnoj sjetvi.
“Berba kukuruza u normalnim uvjetima počinje početkom listopada, ali bi ove godine mogla početi znatno ranije. Nema tu ništa od prinosa, ali ljudi moraju riješiti da oslobode i urede parcele”, zaključio je Mandić.
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša praćena dugotrajnim toplinskim valom negativno utječe na sve poljoprivredne kulture, osobito ratarske koje se nalaze u ključnoj fazi nalijevanja zrna.
“Ovakvi vremenski uvjeti, s temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplinskog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati značajan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura kukuruza i soje”, naveli su iz Zavoda.
