Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine izvezla auto-dijelove vrijedne 295,6 milijuna KM, ali stručnjaci upozoravaju da visoke brojke same po sebi ne znače i dugoročan uspjeh domaće industrije.
Bosna i Hercegovina je tijekom prvih šest mjeseci ove godine u prosjeku svakog mjeseca izvozila auto-dijelove vrijedne oko 49,3 milijuna KM, čime su se proizvodi za automobilsku industriju svrstali među značajnije izvozne artikle domaćeg gospodarstva.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupna vrijednost izvoza dijelova za motorna vozila u prvih šest mjeseci 2026. godine iznosila je 295,6 milijuna KM.
Na prvi pogled, riječ je o ohrabrujućem podatku. Međutim, ekonomisti upozoravaju da se iza velikih izvoznih brojki krije i ozbiljan izazov – domaća industrija još uvijek se u velikoj mjeri oslanja na proizvodnju komponenti niže dodane vrijednosti.
Bh. industrija
Boško Borojević, tajnik granskih udruga energetike, elektrokemijske industrije, metalurgije i prerade metala u Privrednoj komori Republike Srpske, smatra da postoje razlozi za optimizam, ali i za oprez zbog trenutnog stanja automobilske industrije u Europskoj uniji.
On ističe da domaće tvrtke moraju povećavati energetsku učinkovitost i pratiti europsku regulativu kako bi ojačale svoju poziciju u lancima dobavljača.
– Nadamo se da će izvoz biti još veći i uspješniji. Mislim da su gospodarstvenici shvatili da povećanjem energetske učinkovitosti, a samim tim i praćenjem legislative koja dolazi iz EU-a, moraju postati jača karika u dobavljačkim lancima prema tvrtkama u EU-u – rekao je Borojević.
Privredna komora Republike Srpske, kako je dodao, provodi obuke i druge aktivnosti kako bi domaće tvrtke bile konkurentnije na europskom tržištu.
Problem nije samo u količini izvoza
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, smatra da BiH mora napraviti tehnološki iskorak ako želi dugoročno zadržati mjesto u europskoj automobilskoj industriji.
Prema njegovim riječima, velik dio domaće proizvodnje trenutačno čine proizvodi niže dodane vrijednosti, poput presvlaka za sjedala i kabela.
Takva proizvodnja može donijeti značajan prihod od izvoza, ali istodobno ostavlja domaće tvrtke izložene konkurenciji zemalja u kojima su troškovi rada znatno niži.
Zbog toga bi, smatra Mlinarević, domaći proizvođači trebali razvijati složenije komponente, uključujući senzore, baterijske komponente i aluminijske konstrukcije veće vrijednosti.
Električni automobili mijenjaju pravila
Dodatni izazov predstavlja ubrzana elektrifikacija automobilske industrije.
– Automobilska industrija nalazi se na prekretnici koja će značiti veći stupanj elektrifikacije – upozorava Mlinarević.
Zbog toga će biti ključno da se domaće tvrtke na vrijeme tehnološki i kadrovski pripreme za proizvodnju dijelova namijenjenih električnim vozilima.
U suprotnom, BiH bi mogla ostati veliki izvoznik auto-komponenti, ali uglavnom onih s manjom dodanom vrijednošću, dok bi najveći dio profita i tehnološkog razvoja ostajao izvan zemlje.
Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske, ističe da je otvaranje novih postrojenja važno jer donosi radna mjesta.
Velika prilika
– Ako postoji mogućnost da se otvori ispostava bilo gdje te zaposli 100 do 200 radnika, to podržavam, naravno, uz usklađenost sa zakonom. Bitno je da su radnička prava zaštićena – rekao je Smiljanić.
Njemačka, Austrija i Italija među najvažnijim su tržištima za domaće proizvođače.
Brojke o izvozu pokazuju da BiH već ima značajno mjesto u europskim lancima opskrbe, ali pravi izazov tek slijedi – pretvoriti velike količine izvoza u proizvodnju koja donosi veću zaradu, bolje plaćena radna mjesta i tehnološki razvoj domaćeg gospodarstva, pišu Nezavisne novine.
