Večeras je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva ,,Napredak” podružnica Vitez započela tradicionalna manifestacija ,,Dani Marka Martinovića Cara – 2023″.
Na prvoj večeri, najavljenog raznolikog programa, posvećenog Caru, pozornost su osim književnika Cara, zauzeli srednjoškolci Srednje škole Vitez i to IV1 i IV2 u društvu profesorice Sanje Babić Ðulvat te učenici Mješovite srednje škole Vitez 3 e/ web i 4.s u društvu profesorice Merime Bešo.
Posjeta srednjoškolaca spomeniku Marku Martinoviću Caru, smještenog u prelijepom parku dvorišta HKD ,,Napredak” Vitez započela je pričom književnika Ante Zirduma o liku i djelu Marka Martinovića Cara. Književnik Zirdum je posebno naglasio kakve je vještine u pisanju Car imao, posebno je naglasio kako se Vitez treba ponositi jer je upravo svoje djelovanje Marko Martinović Car zabilježio u Vitezu. S obzirom kako je nekima poznato, nekima nepoznato ime Marko Martinović Car, Zirdum je pozvao mlade osobe da rado čitaju Careva djela, jer su malobrojni književnici ostavili ovako značajan trag, a o njima se malo ili gotovo nikako zna.
Profesorica, pjesnikinja i romanospisateljica Sanja Babić Ðulvat se također rado sjetila Marka Martinovića Cara prilikom čega je svoje zadovoljstvo prenijela, najprije jer je poznavala Cara i njegovu umjetnost, a kasnije se prisjetila i šaljivih trenutaka iz tog odnosa. Naglasila je kako je Car pisao, kao i mnogi drugi, ali on je bio zaljubljenik u književnu priču. Na kraju sjećanja na Cara, profesorica Sanja je učenicima pročitala Carevu ,,Ljubavnu pjesmu” te time zaključila ovu posebnu književnu večer.
Podsjetimo, Marko Martinović – Car ( rođen u Travniku, 8. ožujka 1933. – 21. rujna 2003.) bio je hrvatski pjesnik i pisac iz BiH. Sahranjen je u Vitezu. Uvršten je u antologiju ,,Hrvatska proza u BiH od Matije Divkovića do danas” (1995.) priređivača Veselka Koromana. Prema riječima kritičara Željka Grahovca: ,,Izuzimajući književno djelo pokojnog Vitomira Lukića, doista bi se teško mogao pronaći u novijoj književnosti bh. Hrvata pripovjedač ravan Martinoviću”. Smatra ga se predvodnikom “viteškog novog književnog naraštaja” (kamo se ubrajaju Ivo Totić, Željko Kocaj, Ivica Maros, Đurđica Čilić-Škeljo, Anto Zidrum, Sanja Babić Ðulvat i drugi).
