Nakon što su u Republici Srpskoj izmijenjena pravila o bolovanju roditelja zbog njege bolesnog djeteta, otvorilo se pitanje kakva prava u istim situacijama imaju roditelji u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Prema novim pravilima u RS-u, roditelj može koristiti do 30 dana bolovanja za njegu djeteta mlađeg od 15 godina, odnosno do 14 dana za dijete starije od 15 godina. Ako je dijete hospitalizirano ili se kontinuirano liječi u inozemstvu, roditelj određen kao pratnja može koristiti bolovanje sve dok traje liječenje.
U Federaciji BiH vrijede drugačija pravila, pokazuju odgovori koje je portal Radiosarajevo.ba dobio od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.
Prema Pravilniku o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, koji se primjenjuje na području cijele Federacije BiH, roditelj može ostvariti bolovanje zbog njege djeteta do četiri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini kada je riječ o djetetu mlađem od 15 godina.
Za dijete mlađe od sedam godina koje boluje od cerebralne paralize ili druge teške urođene degenerativne bolesti predviđeno je do šest mjeseci bolovanja u jednoj kalendarskoj godini.
U iznimnim slučajevima bolovanje može trajati i dulje. Privremenu spriječenost za rad tada utvrđuje liječnička komisija na prijedlog konzilija liječnika odgovarajućih specijalnosti i na temelju medicinske dokumentacije.
To znači da roditelj nakon isteka četiri mjeseca nije automatski bez mogućnosti daljnjeg bolovanja, ali produženje nije zajamčeno pravo.
Ako dijete i nakon četiri mjeseca i dalje zahtijeva njegu roditelja, mogućnost produženja postoji, ali se o njoj odlučuje u propisanoj proceduri.
Pravilnik ne daje preciznu definiciju što se smatra iznimnim slučajem niti određuje koliko dugo takvo produženje može trajati.
Za prvih 42 dana privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani liječnik medicine, dok bolovanje dulje od 42 dana utvrđuje Prvostupanjska liječnička komisija.
Federalni pravilnik ne propisuje posebno ni način na koji bi roditelji mogli međusobno raspodijeliti pravo na bolovanje.
Iz ZZO-a KS pojasnili su da se pravo veže uz osiguranika kojem je utvrđena opravdanost njege oboljelog člana obitelji, pa se postojanje i trajanje bolovanja procjenjuju u svakom pojedinačnom slučaju.
Iz važećeg pravilnika stoga se ne može zaključiti da roditelji automatski mogu međusobno podijeliti četiri mjeseca bolovanja.
Ni sama hospitalizacija djeteta ne znači da roditelj automatski dobiva poseban broj dana bolovanja.
Iz ZZO-a KS navode da se potreba roditelja za njegom i trajanje privremene spriječenosti za rad određuju pojedinačno. I u takvim slučajevima postoji mogućnost produljenja bolovanja iznad redovitog roka, ali uz prijedlog konzilija specijalista i odluku liječničke komisije.
Slično vrijedi i kada se dijete liječi u inozemstvu.
Roditelj u FBiH nema automatsko pravo na poseban broj dana bolovanja samo zato što se liječenje odvija izvan Bosne i Hercegovine. Potreba za njegom i trajanje bolovanja procjenjuju se pojedinačno, uz mogućnost produženja u iznimnim slučajevima.
To je jedna od razlika u odnosu na pravila u RS-u, gdje roditelj određen kao pratnja tijekom hospitalizacije ili kontinuiranog liječenja djeteta u inozemstvu može koristiti bolovanje sve dok traje liječenje, a to se pravo ne uračunava u redovitih 30 dana.
Zavod zdravstvenog osiguranja KS dostavio je i podatke za 2025. godinu.
Na obrascima koje popunjava liječnik obiteljske medicine ne postoji posebna rubrika za njegu djeteta, nego se takva bolovanja vode u kategoriji “njega člana obitelji”.
Tijekom 2025. godine u Kantonu Sarajevo evidentirana su 21.022 slučaja bolovanja zbog njege člana obitelji, u ukupnom trajanju od 134.163 dana.
Dodatnom analizom utvrđeno je da se 18.868 slučajeva odnosilo na članove obitelji mlađe od 18 godina, a osiguranici su po toj osnovi proveli ukupno 117.190 dana na bolovanju.
Iz Zavoda napominju da se ne vodi posebna kategorija “njega djeteta”, pa se podaci odnose na članove obitelji mlađe od 18 godina.
Na razini Federacije BiH tijekom 2025. godine evidentirano je 115.227 dana bolovanja do 42 dana zbog njege člana obitelji, dok je kod bolovanja duljeg od 42 dana evidentirano još 36.847 dana.
Ukupno je riječ o 152.074 dana bolovanja zbog njege člana obitelji.
Federalni zavod nije dostavio podatak koliko se od toga konkretno odnosi na njegu djece niti koliko je roditelja koristilo ovo pravo.
Prema pojašnjenju ZZO-a KS, zakonski minimum naknade plaće tijekom bolovanja iznosi 80 posto osnovice.
U zakonom propisanim slučajevima naknada može iznositi 100 posto, a poslodavac svojim općim aktom može odrediti i veći iznos od zakonskog minimuma, uključujući puni iznos osnovice.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH naveli su da nisu nadležni za autentično tumačenje Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, za što je nadležan Parlament FBiH, niti za autentično tumačenje Pravilnika čiji je donositelj Vlada FBiH.
Za stručna pojašnjenja o primjeni tih propisa uputili su na Federalno ministarstvo zdravstva.
