Blagdan Mala Gospojina posvećen presvetoj Bogorodici je svetkovina koja je u pravoslavnom kalendaru obilježena crvenim slovom, te se stoga strogo poštuje. Staro predanje za ovaj dan veže niz običaja koji su uglavnom skoncentrirani na post i molitvu. Na Malu Gospojinu posebno žene ne bi trebalo da rade teške fizičke poslove, jer ovaj dan valja odvojiti za mir i molitvu. Nekada je Mala Gospojina označavala vrijeme kada se počinje sa jesenjim oranjem i sjetvom. Vjeruje se da lijepo vrijeme na ovaj blagdan najavljuje vedru jesen i suhu zimu.
Sa druge strane staro predanje tvrdi da kiša na Malu Gospojinu “donosi” oštru i hladnu zimu. Često se za Malu Gospojinu kaže da je veseo blagdan jer su jesenske svadbe obično počinjale od ovog datuma, posebno jer se vjerovalo da će ugovaranje braka na Malu Gospojinu donijeti mladencima poseban blagoslov.
Pored toga mnogi slave Malu Gospojinu kao krsnu slavu, a održavaju se i brojni vašari i sabori, u čast Bogorodice, pa bi trebalo da oni koji slave budu lijepo sređeni i obučeni. Prema starom narodnom vjerovanju, ljekovito bilje koje se skupi između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, ali se od danas više ne ide u šumu, jer napolje izlaze zvijeri i i priroda se sprema za zimu.
