Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti. Taj dan Krist je proveo u Grobu, pa se obilježava u molitvi i tišini.
Velika subota je kraj strašne tjedn i uvod u Vaskršnje blagdane. Prema vjerovanju pravoslavaca, Velika subota predstavlja dan kada je Krist bio u grobu tijelom, dok je njegov duh bio u Adu. Istovremeno, smatra se da je bio prisutan na prijestolu sa Ocem i Duhom, jer je, kao sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva Svete Trojice, piše Danas.
Velika subota označava kraj starog vijeka, koji je bio obilježen slavljenjem subotnjeg dana, i početak novog stoljeća u kojem se slavi dan Kristovog Uskrsnuća. To je vrijeme kada se vjeruje da je Krist pobijedio smrt i otvorio put za spas svih vjernika. Jutrenje Velike subote ne služi se više rano ujutru, već na Veliki petak navečer.
Pred simboličnim Kristovim grobom, vjernici obavljaju obred koji predstavlja Kristov pogreb. Uz paljenje kandila i držanje svijeća, izvodi se simbolični ritual sahrane Krista. Tijekom ovog obreda, čita se cijeli 118/119 Psalm, dok se pjevaju statije – stihovi kojima se slavi umrli Spasitelja kao Uskrsnuće i Život, ali istovremeno izražava bol, žalost i tuga Presvete Bogorodice. Ovaj obred je duboko emotivan i simboličan, predstavljajući misteriju Kristovog stradanja i njegovu konačnu pobjedu nad smrću.
U narodu Velika subota, poznata je i kao Strašna subota, Zavalita subota ili Dugačka subota, a svi ovi nazivi opominju na duge Kristove muke na raspeću. Međutim, u Bosanskoj krajini i Hercegovini najčešći je naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno. Na Veliku subotu završavaju se poslovi neophodni za doček najradosnijeg blagdana. Čisti se kuća, sprema odjeća, boje jaja, po pravilu izjutra prije izlaska sunca. U Homolju prave kolač, uskršnjak, okićen bosiljkom, kao i manji kolačići. U jugoistočnom Banatu prave kolačiće koji se poslije bdijenja nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi, piše Telegraf.
