Pravoslavni vjernici koji slave Božić po julijanskom kalendaru danas proslavljaju Badnji dan i pripremaju se za dan Isusovog rođenja.
Za ovaj blagdan vežu se mnogi običaji, poput sječe Badnjaka, pripreme brojnih jela i okupljanja obitelji. Običaj uoči Badnjeg dana je ne spavati, a rano ujutro domaćini kuće idu sijeći badnjak, koji je potrebno odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok. Također, badnjak je simbol drveta koje su prema predanju pastiri donijeli Josifu i Mariji da zapale vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči blagdana i gori do Božića kada se objavljuje radost Kristovog Rođenja. Uz to, dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa stalnim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Krista.
Na današnji dan se slamom posipa pod te se domovi na ovaj način “pretvaraju” u Betlehemsku pećinu u kojoj je rođen Isus. Također, na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena dan ranije, na Tucindan. Neizostavan dio trpeze je i česnica koja se lomi tokom večere.
Osim toga, Badnje veče je obiteljski blagdan kada se obitelji okupljaju oko posne trpeze sa mnogim posnim jelima poput ribe, kiselog kupusa, turšije i posnih pita. Uz to se priprema žito, med, orasi i vino, a glavni obrok sadrži namirnice koje simbolizuju prosperitet i zajedništvo.
Prema običajima, svako tko se tijekom godine s nekim posvađao, potrebno je da se na Badnji dan pomiri sa tom osobom. Smisao badnjaka je i u tome što se obitelj oko njega zagrijava ljubavlju, iskrenošću i slogom. Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Badnji dan i Badnje večer 6. siječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar, a to su Ruska pravoslavna crkva, Jeruzalemska patrijašija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
