Više od 180.000 prijevremenih smrti u Europskoj uniji u 2023. godini pripisuje se dugotrajnoj izloženosti sitnim suspendiranim česticama (PM2.5) iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), priopćila je Europska agencija za okoliš u svojoj najnovijoj procjeni učinaka na zdravlje.
Izvještaj pod nazivom „Šteta po ljudsko zdravlje od onečišćenja zraka u Europi: stanje tereta bolesti, 2025.” potvrđuje kontinuirani trend smanjenja tijekom posljednjih 19 godina.
Prema agenciji, broj smrtnih slučajeva povezanih s PM2.5 pao je za 57 posto od 2005., što znači da je Europska unija već premašila cilj Akcijskog plana za nulto onečišćenje — smanjenje od 55 posto do 2030. godine — i to sedam godina prije roka.
Izvještaj procjenjuje da bi se, kada bi razine onečišćenja u 2023. bile usklađene sa smjernicama WHO-a, moglo izbjeći oko 182.000 smrtnih slučajeva povezanih s PM2.5, 63.000 s ozonom i 34.000 s dušikovim dioksidom diljem EU-a.
Unatoč napretku, EEA upozorava da je 95 posto stanovništva europskih gradova i dalje izloženo razinama onečišćenja koje su znatno iznad preporuka WHO-a, pri čemu najveći zdravstveni teret snose istočne i jugoistočne regije Europe.
Osim smrtnosti, onečišćenje zraka doprinosi i pogoršanju kroničnih bolesti, uključujući astmu, bolesti srca, moždani udar i rak pluća. Najnoviji dokazi također povezuju onečišćenje zraka s porastom demencije, za koju se navodi da je možda postala veći zdravstveni problem od nekoliko drugih stanja povezanih s onečišćujućim tvarima u okolišu.
Rezultati su objavljeni uoči EU Foruma „Čist zrak”, održanog u Bonnu 1. i 2. prosinca.
U izvještaju se nadalje ističe da je revidirana Direktiva EU-a o kvaliteti zraka, koja je stupila na snagu 2024. godine, približila europske standarde smjernicama WHO-a te bi trebala potaknuti daljnja poboljšanja u nadolazećim godinama.
Analiza EEA-e obuhvaća 41 zemlju, uključujući 27 država članica EU-a te ostale članice Europskog gospodarskog prostora. Agencija prati podatke o smrtnosti povezanoj s onečišćenjem zraka od 2014. godine, primjenjujući strože smjernice WHO-a iz 2021. Kao i ranije, podaci za pojedinačne onečišćujuće tvari ne agregiraju se kako bi se izbjeglo dvostruko računanje.
