Građani, uslijed sve većih cijena u maloprodajnim objektima, prilikom svake kupnje svjedoče da ih na policama trgovačkih lanaca dočeka nova, viša cijena od one koju su prethodno platili. Svaki fening je važan pa stoga kupci uzimaju najjeftinije artikle. Međutim, tu se krije i zamka. Na policama s mlijekom nalaze se i mliječni napici za koje mnogi građani misle kako je riječ o mlijeku, a zapravo su to pripravci koji su upravo zbog toga jeftiniji. O tome je za N1 govorio Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS-a, koji je objasnio razliku između mlijeka i mliječnog napitka. – Voda plus mlijeko u prahu i dodaci čine mliječni napitak. Mlijeko je proizvod koji daje krava koju pomuzemo, a zatim se to mlijeko termički obradi. Na kraju se pakira čisto mlijeko bez ikakvih dodataka – objasnio je Usorac. I nije problem samo u mlijeku, tu je i maslac koji zapravo nije pravi tradicionalni maslac od mlijeka. – Našla sam neki jeftin maslac. Nije neka razlika u cijeni u odnosu na margarin, a maslac je zdraviji – pohvalila sam se kolegici, na što me je upitala: – Kako se zove? Nadam se da ne misliš na onaj što na njemu piše “butler”, to nije maslac. U sastavu je najviše biljnog ulja i jako malo mliječne masti, svega 10 posto. I moja svekrva je kupila četiri komada tog jeftinog “maslaca” pa se šokirala kad ga je počela koristiti – ispričala je ranije za Večernji list jedna čitateljica. I zaista, na deklaraciji stoji: 10% maslac, 90% biljna ulja. Ni sirevi nisu uvijek od mlijeka. Naime, na policama je sve više onih biljnih. Istina, na deklaracijama je naveden sastav, ali na policama ti proizvodi stoje među mlijekom, maslacem, sirom, odnosno među mliječnim proizvodima. Grupacija proizvođača i prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH ponovno upozorava na praksu trgovačkih objekata da na policama fizički ne odvajaju proizvode biljnog od onih životinjskog podrijetla te tako zbunjuju potrošače.
Iako iz Grupacije godinama apeliraju da se u prodajnim objektima fizički razdvoje te dvije vrste proizvoda, očito je da i dalje dolazi do njihova miješanja na policama. Razlozi su nedostatak deklaracija ili neadekvatno prevedene deklaracije, a takvi proizvodi najčešće se imenuju kao “milk drink”, što apsolutno ne znači da je riječ o UHT mlijeku ili proizvodu životinjskog podrijetla, priopćeno je iz Grupacije proizvođača i prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda. Grupacija navodi da pozicioniranje takvih proizvoda s mliječnim proizvodima u trgovinama, u većini slučajeva, dovodi do toga da će kupac izabrati biljni sir, biljni namaz ili “mliječni napitak” koji je mnogo jeftiniji od proizvoda koji je životinjskoga podrijetla, smatrajući da zaista kupuje kvalitetan mliječni proizvod ili mlijeko koje je deklarirano u skladu s pravnom regulativom. Također, već godinama određeni proizvodi iz uvoza ne prate pravni okvir i regulative iz oblasti informiranja potrošača o hrani te se često događa da proizvodi s neadekvatnim deklaracijama dovode u zabunu krajnjeg potrošača. Jedna od posljedica takve prakse je pad konkurentnosti domaćih proizvođača na domaćem tržištu u odnosu na uvozne proizvode, navodi se u priopćenju. Iz Grupacije naglašavaju da je, prema propisima EU-a, na deklaracijama biljnih proizvoda zabranjena upotreba terminologije koja asocira na proizvode životinjskog podrijetla (cheese,butter, yoghurt, milk itd.), što znači da ispravan prijevod deklaracije proizvoda uvezenih iz EU ne može sadržavati riječi sir, maslac, jogurt ili mlijeko.Pročitajte više na: https://m.vecernji.ba/vijesti/zbunjuju-kupce-umjesto-mlijeka-mlijecni-napitak-a-maslaca-butler-1631272 – m.vecernji.ba
