Do sada je 40 milijuna ljudi preminulo, a danas je 44 milijuna ljudi zaraženo HIV-om. Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstveni radnici širom svijeta 01.12. obilježavaju kao Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS.
Sindrom stečene imunodeficijencije (SIDA/AIDS) je klinička manifestacija bolesti koju izaziva virus humane imunodeficijencije (HIV), pri čemu dovodi do pada imuniteta i nesposobnosti organizma da se bori protiv bolesti i infekcije. Do sada je 40 milijuna ljudi preminulo, a danas je 44 milijuna ljudi zaraženo HIV-om. Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstveni radnici širom svijeta 01.12. obilježavaju kao Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS. Svrha obilježavanja je podići svijest javnosti o ovoj bolesti, upozoriti na posljedice rizičnog ponašanja, kao i smanjiti stupanj diskriminacije zastupljen kod oboljelih od ove bolesti, saopćili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
AIDS je kronični, progresivni proces koji počinje ulaskom HIV-a u organizam, može potrajati godinama da se razvije ako se ne liječi i traje sve do smrti inficirane osobe. Virus HIV se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tijekom trudnoće, porođaja i dojenja. Rizik za prijenos HIV-a povećava se stupanjem u rizične seksualne odnose (mijenjanje više seksualnih partnera/partnerki, nezaštićeni odnosi bez upotrebe prezervativa (kondoma), sa nepoznatim osobama) kao i upotrebom nesterilnog pribora (šprica, igala) za ubrizgavanje droge, crtanje tetovaža i piercing, kao i transfuzija inficirane krvi. ”HIV se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom, rukovanjem, zagrljajem, poljupcem, kašljanjem i kihanjem, boravkom u istoj prostoriji niti korištenjem zajedničkih predmeta kao ni upotrebom javnih toaleta i javnih bazena”, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ. Najčešći simptomi koji se javljaju su oticanje limfnih čvorova koje traje duže od tri mjeseca, visoka temperatura, glavobolja i dugotrajan neobjašnjiv umor. Pored navedenih, simptomi i znaci su i brz gubitak na težini, suhi kašalj, noćno preznojavanje, proljev koje traje duže od tjedan dana, bijele mrlje ili neuobičajeno crvenilo jezika, usta ili ždrijela, upala pluća, gubitak pamćenja, depresija, i/ili drugi neurološki poremećaji.
Najvažnije je izbjegavati rizična ponašanja i paziti na svoje tijelo. HIV infekcija sprječava se pametnim odlukama o seksualnim aktivnostima i drogama. HIV infekcija može se spriječiti izbjegavanjem droga bilo koje vrste, suzdržavanjem od rizičnih seksualnih odnosa, upotrebom kondoma (prezervativa), od samog početka do kraja snošaja, pri svakom seksualnom odnosu s osobom za koju nema potpune sigurnosti da nije zaražena HIV – om, izbjegavanjem invazivnih postupaka, npr. tetoviranja, piercinga (zbog nesigurnost u sterilnost instrumenata) i edukacijom mladih o načinu prenošenja virusa i samoj bolesti. ”Jedini način da se utvrdi postojanje HIV infekcije je testiranje na HIV, pa se testiranje preporučuje svima koji su bili u riziku od ove infekcije jer rano testiranje omogućava uspješnije liječenje. Testiranje se može obaviti u Centrima za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje u Bosni i Hercegovini”, ističe dr. Kuduzović.
Prvi prosinac se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv HIV-/AIDS-a. Povodom toga širom svijeta se obilježavaju različite aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti o ovom oboljenju, važnosti prevencije kroz edukaciju svih društvenih skupina i razvijanja solidarnosti s osobama koje su HIV pozitivne. Također važno je napomenuti i sprečavati stigmu i diskriminaciju koju HIV pacijenti doživljavaju na različite načine i gotovo u svakodnevnim situacijama. Prema podacima zdravstvenih ustanova, do kraja 2020. godine u Federaciji BiH je registrirano 249 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 105 razvilo AIDS, a u istom razdoblju 52 oboljele osobe su umrle! Od ukupno registriranih, 86,7 posto registriranih osoba sa HIV infekcijom su muškog, a 13,2 posto ženskog spola. Najveći broj registriranih infekciju su dobili u dobi od 20-29 godina (32,2 posto), zatim u dobi 30-39 godina (31,5 posto) i u dobnoj grupi 40-49 godina (23,2 posto). Shodno važnosti navedene tematike studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici u suradnji sa Udruženjem studenata medicine u Bosni i Hercegovini, Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i Infektivnim odjelom Kantonalne bolnice Zenice organiziraju brojne aktivnosti. Sve projektne aktivnosti su primarno usmjerene na osobe mlađe životne dobi, učenike srednjih škola i studente, kao najrizičniju grupu. Tako je za danas (1. prosinac) planirano testiranje za studente Univerziteta u Zenici i info-pult sa promotivnim i edukativnim materijalom na Medicinskom fakultetu, predavanje za učenike srednjih škola i info pult u Gradskoj biblioteci Zenica. U večernjim satima planirano je predavanje u Amfiteatru Medicinskog i Metalurško-tehnološkog fakulteta, simbolično puštanje balona u holu Medicinskog fakulteta UNZE, koje će simbolizirati broj oboljelih u FBiH tijekom prošle godine, kao i Radionica “Da li sam HIV pozitivan?” na UNZE.