viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 03.03.24 @ 21:37

Urođene srčane mane su varijacije u građi srca koje odstupaju od normalne strukture. Ove varijacije nekad su sasvim bezazlene, ali nekad se dešava da remete funkciju srca i opterećuju srce, pa u krajnjoj liniji mogu dovesti do slabosti ovog organa, kazao je za portal „Avaza“ prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog.

Mnoge od ovih poremećaja možemo liječiti operacijama, a neke od njih i invazivnim, ali neoperacijskim tehnikama (kateterski) – kazao je dr. Čaluk.

Oglas

Jedna od urođenih srčanih mana je ASD (defekt međupretkomorne pregrade). Normalno se između lijeve i desne pretkomore nalazi pregrada koja je cjelovita i krv se ne može „presipati“ iz jedne pretkomore u drugu. Iz pretkomora bi krv, dođe, inače, morala ići samo u komore.

Kod nekih osoba se, međutim, dešava da se, tijekom razvoja srca, dok je beba još u majčinoj utrobi, pregrada između pretkomora ne formira normalno, nego na njoj zaostane otvor. U ovim slučajevima krv prelazi iz lijeve pretkomore u desnu pretkomoru. S vremenom ovo može opteretiti srce i dovesti do slabosti, zamaranja, otoka na nogama, gušenja, lupanja srca itd. Ovaj defekt se otkriva ultrazvukom srca. Na poseban način računa se značaj defekta i, ako on spada u značajne, preporučuje se njegova korekcija. Korekcija se radi na dva načina: operacijom srca ili kateterski. Cilj je zatvoriti otvor u pregradi i potpuno međusobno izolirati pretkomore – naveo je dr. Čaluk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Aortna valvula (zalistak) je izlazni ventil iz srca, dodaje doktor, na izlazu iz lijeve srčane komore, a na ulazu u aortu – veliku krvnu žilu iz koje se granaju sve arterije. Aortna valvula je ventil koji mora bez poteškoća puštati da se krv ispumpa iz lijeve komore u aortu, a između dva otkucaja se nakratko zatvori da spriječi da se već ispumpana krv vrati natrag iz cirkulacije k lijevoj komori.

Normalno se ovaj ventil sastoji iz tri listića, koja se odmaknu ustranu u trenutku srčanog otkucaja kad srce ispumpava krv u aortu, a vrate se da se zaklope između dva otkucaja. U osoba koje imaju bikuspidnu valvulu, čini se kao da imaju samo dva listića, tj. kao da su dva od tri listića međusobno srasla. Ovo remeti funkciju valvule (ventila) i ako je jako intenzivno, može oslabiti srce. Mana se otkriva ultrazvukom srca, a liječi se operacijom, dok se u posljednje vrijeme može liječiti I kateterskom metodom (tzv. TAVI), iako je TAVI, u principu, metoda rezervirana za starije pacijente koji imaju problem s aortnom valvulom. Mlađi se, u pravilu, usmjeravaju na klasičnu operaciju srca – navodi dr. Čaluk.

Aorta, kaže, je velika krvna žila koja izlazi iz srca, može biti urođeno sužena nakon odvajanja arterija koje odvode krv ka glavi i rukama. Ovo suženje (uštinuće) izgleda slično kao da je aorta stisnuta kliještima. Takvo suženje uzrok je pojave visokog pritiska u glavi i rukama, ali istovremeno niskog u trbuhu i nogama. Opterećuje rad srca i liječi se ugradnjom aortnog stenta ili operacijom. Otkriva se ultrazvukom srca.
Perzistentni ductus arteriosus (DAP)

Perzistentni ductus arteriosus, ova mana podrazumijeva postojanje komunikacijskog kanala između aorte i plućne arterije. Isti ne bi smio postojati nakon rođenja (tj. trebao bi biti zatvoren), a normalno je da postoji dok je beba u majčinoj utrobi i tad je normalan i neophodan dio tzv. fetalne cirkulacije. Uzrokom je karakterističnog šuma na srcu. Dio krvi bogate kisikom koji bi se trebao isporučiti za tijelo, odlijeva se na pogrešnu stranu, u plućnu arteriju i ide ka plućima. Ova urođena greška uzrokuje zamorljivost, kratkoću daha i sl. Otkriva se ultrazvukom, a liječi intervencijskom kateterskom procedurom ili operacijom srca – rekao je dr. Čaluk.

Ebsteinova anomalija je urođena srčana mana u kojoj je trikuspidna srčana valvula, tj. „ventil“ na ulazu u desnu komoru postavljen niže od uobičajenog mjesta. Nekad ne uzrokuje nikakve tegobe i vidi se slučajno na ultrazvučnom pregledu. U slučaju da uzrokuje jaku zamorljivost i gušenje te prijeti razvojem srčane slabosti, pribjegava se operaciji srca da se mana rastereti. Ponekad je ova mana udružena s drugim poremećajima na srcu, kao što su PDA (perzistentni ductus arteriosus), ASD (defekt međupretkomorne pretrage) i dr.
Ova kompleksna srčana mana, dodaje dr. Čaluk, sastoji se iz defekta međukomorne pregrade preko kojeg nasjeda proširena aorta (tzv. jašuća aorta), pritom je plućna arterija sužena, a desna komora hipertrofiranog mišića. Mana je uzrokom pojave „plavih beba“ i smatra se vrlo kompliciranom. Morala bi se zbrinuti operacijom još u ranom djetinjstvu, što se u razvijenim zemljama i uradi u praktično svim slučajevima. Ako se to ne učini na vrijeme, mana jako opterećuje srce, ali i pluća i plućnu cirkulaciju. Kasnije ju je vrlo teško ili nemoguće tretirati, pa jedina preostala opcija bude transplantacija srce-pluća.
AV-kanalni defekt

AV-kanalni defekt je teška srčana mana u kojoj postoji veliki otvor između pretkomora na koji se nadovezuje i veliki otvor između komora, a pretkomorno-komorni srčani zalisci su izmijenjene strukture. Mana teško opterećuje srce i morala bi se podvrgnuti operacijskom tretmanu u najranijem djetinjstvu. U protivnom dovodi do velikog opterećenja srca i pluća, teško ju je ili nemoguće tretirati, pa ostaje još jedino opcija transplantacije srce-pluća – govori dr. Čaluk.

U ovoj anomaliji, aorta izlazi iz morfološkog desnog, a plućna arterija iz morfološkog lijevog ventrikula, a normalno bi trebalo biti obratno. Komunikacija između dva cirkulatorna sistema ostvaruje se preko ASD-a, VSD-a (ove mane su spomenute na početku teksta) ili prohodnog ductus arteriosus-a (kanala između aorte i plućne arterije).

Ovi pacijenti bez kirurške intervencije ne preživljavaju do odrasle dobi. Mana je, naravno, iznimno rijetka. Reparacija se izvodi tzv. operacijom Mustard, uvedenom 1960-tih. Po uvođenju u praksu, Mustardova operacija popravila je prognozu “plavih beba”: sa 80 posto smrtnosti u prvoj godini života na već inicijalno 80 postotnoj preživljavanje do početka trećeg desetljeća života. Mustardova procedura uveliko je zamijenjena kasnih 1970-tih procedurom Jatene (po brazilskom kardiokirurgu Adibu Jateneu, koji ju je prvi uspješno izveo). Jateneova procedura se izvodi, u idealnim okolnostima, u drugoj nedjelji života, a inicijalna stopa uspjeha je 96 posto ili više – rekao je dr. Čaluk.

Urođene srčane mane mogu postojati i u cijelom spektru drukčijih poremećaja, ali ove koje su opisane su najčešće ili najznačajnije. U nekim slučajevima, urođene mane su blage i ne opterećuju srce naročito, pa se otkriju u kasnije životnoj dobi slučajno, ili pak vremenom tek pomalo opterećuju srce, pa se otkrivaju kasnije, ali zbog tegoba koje nastaju kumulativno tijekom života.

Da bi se teške mane otkrile na vrijeme i takvim osobama omogućio normalan život korekcijom tih mana, vrlo je važno pravilno i sistematično pregledati novorođenče odmah nakon poroda, ali i dojenčad u najranijoj dobi te kasnije temeljito pregledati školsku djecu i organizirati ozbiljne periodične sistematske preglede. Pri takvim pregledima, u sumnji na urođenu srčanu manu, ljekar će malog pacijenta uputiti pedijatrijskom kardiologu, a ovaj će poduzeti ostale neophodne mjere – navodi dr. Čaluk.

Iako izgleda kao drastična mjera za tako malu djecu, velika operacija srca ponekad je jedina mogućnost da se omogući normalan život.

Prof.dr.sc.med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, vlasnik je i direktor, te radi kao kardiolog u Poliklinici Kardiocentar Sarajevo. Profesor je interne medicine, autor više knjiga iz kardiologije u međunarodnom i domaćem izdavaštvu, kao i nekoliko desetina naučnih radova iz oblasti kardiologije. Nosilac je titule Senior Fellow na New Westminster College u Kanadi, a od 2010 član je Predsjedništva Udruženja kardiologa BiH. Prof.dr.sc.med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, vlasnik je i direktor, te radi kao kardiolog u Poliklinici Kardiocentar Sarajevo. Rođen u Travniku, BiH, decembra 1976. Osnovnu školu, Muzičku školu (smjer klavir) i Opću gimnaziju završio je u Travniku. Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli diplomirao je u 2001. Proglašen je studentom generacije i nosilac je priznanja Zlatna plaketa Univerziteta u Tuzli. Nakon diplomiranja i pripravničkog staža kompletiranog u Domu zdravlja Travnik, postaje uposlenik je Klinike za kardiovaskularne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, potom je od 2008-2014 zaposlen u Centru za srce BiH u Tuzli na poziciji zamjenika šefa Odjela intervencijske kardiologije, a od kraja 2014 naovamo u Poliklinici Kardiocentar Sarajevo. Magistrirao 2006. Specijalist interne medicine od 2007. Doktorsku disertaciju obranio 2009.

Stručne edukacije iz intervencijske i neinvazivne kardiologije: Rikshospitalet Oslo, Norveška, Bezmialem Vakif Universitesi, Istanbul, Turska, UKC Tuzla, BiH. Šef je Katedre za internističku skupinu predmeta Farmaceutsko-zdravstvenog i Stomatološkog fakulteta u Travniku. Od 2010. god. je član Predsjedništva Udruženja kardiologa Bosne i Hercegovine. Član je Europskog udruženja kardiologa (ESC), a od 2008. god. također je član Europske asocijacije za perkutane koronarne intervencije (EAPCI). Od 2010. god. član je Europske asocijacije za srčanu insuficijenciju (HFA) i Euro-echo asocijacije Europskog kardiološkog društva za ultrazvuk srca. Od septembra 2015 imenovan je za Senior Fellow na New Westminster College, British Columbia, Canada. Od 2017. god. je u svojstvu profesionalnog člana Europskog udruženja kardiologa.

Autor je i koautor brojnih internacionalno publiciranih naučnih i stručnih radova iz kardiologije, recenzent je više naučnih radova iz kardiologije u internacionalnim indeksiranim časopisima. Samostalni je autor knjige KARDIOVASKULARNE BOLESTI I TRUDNOĆA, urednik je i autor u knjizi KARDIOVASKULARNE BOLESTI I KOMORBIDITETI, koautor u knjigama (međunarodno izdavaštvo): ADVANCES IN THE DIAGNOSIS OF CORONARY ATHEROSCLEROSIS, edited by Suna F. Kiraç, InTech 2011; WHAT SHOULD WE KNOW ABOUT … CORONARY ARTERY DISEASE, edited by Baskot B, In Tech 2012; kao i (domaće izdavaštvo): STABILNA ANGINA PECTORIS, Kulić M i sar; AKUTNI KORONARNI SINDROM, Kulić M i sar, sudjelovao je i u pisanju i pripremi knjige KARDIOLOGIJA, Kušljugić Z. i sar.

U 2018. godine njegova knjiga “Kardiovaskularne bolesti i trudnoća” postaje dio centralne kolekcije najznačajnije svjetske biblioteke: biblioteke Bodleian Univerziteta Oxford u Velikoj Britaniji. Jasmin Čaluk sudjelovao je i u izradi Smjernica Europskog kardiološkog društva za zbrinjavanje kardiovaskularnih bolesti u trudnoći, objavljenih kolovoza 2018 u European Heart Journal.

Poznati je stručni predavač s velikim iskustvom na međunarodnim kardiološkim skupovima (Istanbul, Rim, Barcelona, Zagreb, Dubrovnik, Beograd itd) i redovan je predavač za doktore specijaliste na domaćim stručnim skupovima i kongresima kardiologa, doktora porodične medicine, internista itd.

U svakodnevnom radu bavi se intervencijskom i invazivnom kardiologijom – perkutanim koronarnim intervencijama s implantacijom koronarnih stentova, implantacijom pacemakera, invazivnom kardiološkom dijagnostikom – koronarografijom, kao i neinvazivnom i kliničkom kardiologijom: ultrazvukom srca, transezofagealnim i intraoperacijskim ultrazvukom srca, ergometrijom, Holter-EKG-om, predoperacijskom pripremom kardiokirurških pacijenata i njihovim poslijeoperacijskim praćenjem i tretmanom.

Prvi je u Bosni i Hercegovini uradio perkutanu koronarnu intervenciju s implantacijom stenta u glavno stablo lijeve koronarne arterije. Prvi je u Bosni i Hercegovini uradio implantacije specijalno dizajniranih bifurkacijskih koronarnih stentova i uveo ovaj vid perkutanih koronarnih intervencija u kliničku praksu u BiH. Oženjen je otac troje djece. Aktivno govori engleski i njemački jezik.

Oglasi
LM