viteski.ba logo
Zrak u vitezu
Vrijeme objave: 08.10.23 @ 09:28

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u Bosni i Hercegovini, a koronarna bolest je najodgovornija za izuzetno visoku stopu mortaliteta. Potraženi su odgovori na pitanja kakve se metode liječenja primijenjuju u našoj zemlji, koliko pratimo svjetske trendove, šta nedostaje bh. sustavu te zašto ne vršimo transplantacije srca?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koronarna bolest vodeći je uzrok smrtnosti u cijelome svijetu, a crna statistika ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu. Interventni kardiolozi u našoj zemlji susreću se sa izazovima u radu, prije svega u kontekstu složenih oblika koronarne bolesti kod pacijenata, do kojih najprije dovode loši životni stilovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bh. pacijente najčešće pogađaju akutni infarkti srca, odnosno najprostije rečeno srčani udari. U primarnoj interventnoj kardiologiji najvažniji je takozvani “zlatni sat” u kojem se vrši što hitniji tretman pacijenta, kojeg je zadesilo životno ugrožavajuće stanje.

Jedan od vodećih bh. kardiologa Elmir Jahić ističe da je u domaćoj interventnoj kardiologiji zastupljeno nekoliko gorućih problema, a kao najveći se navodi neravnomjerna pokrivenost naše zemlje takozvanom mrežom za tretman akutnog infarkta srca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

,,Svim stanovnicima u BiH nije dostupna usluga takozvane primarne perkutane koronarne intervencije, među građanima poznatije kao ‘zlatni sat’. U njemu se od pojave bola u roku od sat vremena pacijentima uradi urgentna koronarografija te izvrši ugradnja stenta. Ovo je oboljenje koje oduzima najviše ljudskih života, tako da je širenje pokrivenosti mrežom za tretman akutnog infarkta srca najveći prioritet”, kaže Jahić za Klix.ba.

Za razliku od zemalja regije, u Bosni i Hercegovini još uvijek standardiziranom nije postala zamjena aortnih zalisaka perkutanim putem, bez otvaranja grudnog koša, kroz takozvanu TAVI proceduru. Kadar koji bi izvodio ovakve visokosofisticirane zahvate imamo, ali je problem u novcu koji bi država trebala izdvajati za svoje stanovništvo.

,,U zemljama regije zavodi zdravstvenog osiguranja snose troškove, dok su pacijenti u BiH prinuđeni ove probleme rješavati samoinicijativno, plaćajući troškove između 25 i 30 tisuća eura u inozemstvu ili sporadično u našoj zemlji”, dodaje Jahić.

U našoj zemlji u potpunosti nije regulirao ni plaćanje suvremenog elektrofiziološkog tretmana aritmija srca, ugradnjom specijaliziranih uređaja za spriječavanje iznenadne srčane smrti. U zavisnosti od regije, odnosno županije u kojem žive, pacijenti snose troškove.

,,Naravno, najveći dio usluga snose zavodi zdravstvenih osiguranja, međutim, zdravstvo, a posebno interventna kardiologija iz godine u godinu napreduju, a mi moramo pratiti svjetske trendove te naše građane, osiguranike, odnosno pacijente ne smijemo ostaviti izvan tih tokova. Dakle, postoji mnogo prostora za poboljšanje naše zdravstvene usluge, ali nažalost, zavisimo od institucija vlasti, nadležnih ministarstava, zavoda, fondova i slično”, dodaje Jahić.

Shodno svjetskoj statistici, Bosna i Hercegovina spada u zemlje niskog socio-ekonomskog razvoja što je nažalost svrstava u grupu onih sa pogodnim tlom za razvoj kardiovaskularnih oboljenja kod stanovništva.

Kada je riječ o koronarnoj bolesti srca, ona se danas uspješno liječi i u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, koji se nalazi u spomenutoj mreži za tretman akutnog infarkta srca. Stručnjaci iz tamošnjeg Odjeljenja interventne kardiologije pri Klinici za invazivnu kardiologiju navode da uspijevaju odgovoriti izazovima.

,,Mi se svakoga dana trudimo raditi na što bolji način. Kada je riječ o praćenju svjetskih standarda i metoda, mi ih primjenjujemo onoliko koliko je to u našoj moći kao liječnika i podrške sustava, odnosno ustanove u kojoj radimo. Nedavno smo radili novi srčani zalisak, a trudimo se i da naši pacijenti dobiju najbolje stentove. Dakle, stentove koje mi ugrađujemo, stavljaju se na isti način u New Yorku i Parizu. Lijekove koje dajemo pacijentima su isti kao oni koje dobijaju svi oni u svijetu”, navodi šefica Odjeljenja interventne kardiologije UKC-a u Tuzli Ivana Iveljić.

U prilično zapuštenim stanjima u kojima nastupaju izrazito velika oštećenja srca, kao priliku za nastavak normalnog života nudi transplantacija. Međutim, takav oblik takozvanog presađivanja organa u Bosni i Hercegovini se još uvijek ne provodi. Zbog toga se pacijenti upućuju u inozemstvo, ukoliko postoji adekvatan organ za njih.

,,Nažalost, BiH još uvijek nije članica Eurotransplanta, odnosno europske organizacije u kojoj se prikupljaju podaci o svim pacijentima kojima je potrebna transplantacija te potencijalnih donora. Taj dio nije do nas liječnika, već sustava i države. Naši kardiovaskularni kirurzi su apsolutno obučeni i sposobni uraditi transplantaciju srca, a mi se nadamo da ćemo moći i to primjenjivati za naše pacijente te da će nas podržati državni sustav”, dodaje Iveljić.

Projekt transplantacija srca veoma važnim smatra i dr. Jahić, navodeći da treba imati u vidu i to da je najveći broj kandidata za presađivanje srca, upravo među pacijentima koji su oboljeli od infarkta tog organa, a nisu pravovremeno tretirani.

,,Ukoliko bismo adekvatno izradili ranije spomenuti program, veliki dio tih pacijenata se može uspješno liječiti i prevenirati dolazak do stanja u kojem je potrebna transplantacija srca. Ali, u narednom periodu svakako treba govoriti i o uvođenju transplantacija te eventualno odrediti jedan centar u BiH koji bi radio takvu uslugu”, smatra Jahić.

Inače, u Tuzli su ove subote u Tuzli bili okupljeni interventni kardiolozi iz cijele BiH u cilju razmjene iskustava, usklađivanja načina dijagnostike i tretmana koronarne bolesti.

,,Ovdje je veoma važno da su se interventni kardiolozi iz cijele BiH okupili na jednom mjestu, kako bismo razmijenili naša iskustva, zatim uskladili način dijagnostike i tretmana koronarne bolesti koja je vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Dugi niz godina se nismo okupljali u ovolikom broju, a naša želja je da ovo bude jedan novi skup koji će potaknuti i naredne u drugim gradovima u našoj zemlji”, kaže za Klix.ba Samed Djedović, šef Odjeljenja kardiologije pri Medicinskom institutu Bayer i jedan od organizatora skupa u Tuzli.

Stručni skup TICA 2023. je organiziralo Udruženje interventnih kardiologa.

Oglasi
LM