Velika međunarodna studija sugerira da je od pandemije do danas došlo do naglog porasta onoga što se naziva “problematičnim” korištenjem društvenih mreža među mladima, prenosi u srijedu BBC.
Istraživači europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) došli su do tog zaključka nakon anketiranja gotovo 280.000 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina u 44 zemlje. Studija o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi pokazala je da je u prosjeku 11 posto ispitanika koristilo društvene mreže na problematičan način 2022. godine, u usporedbi sa sedam posto iz 2018. godine. Autori izvješća kažu da rezultati “izazivaju zabrinutost zbog utjecaja digitalne tehnologije na mentalno zdravlje i dobrobit europske mladeži”.
“Problematično korištenje najčešće je među 13-godišnjacima, vrhunac je u ranoj fazi adolescencije i vjerojatnije je da će ga prijaviti djevojčice nego dječaci”, rekla je međunarodna koordinatorica studije, doktorica Jo Inchley sa Sveučilišta u Glasgowu. Rekla je da je istraživanje također otkrilo koliko vremena mladi provode na internetu. “U cijeloj studiji otkrili smo da nešto više od trećine adolescenata izjavljuje da su u stalnom online kontaktu s prijateljima i drugima. To znači da su gotovo cijeli dan povezani”, dodala je. No, izvješće ne zaključuje da je vrijeme provedeno na internetu uvijek štetno. Tinejdžeri koji su učestali korisnici društvenih mreža izvijestili su o jačoj vršnjačkoj podršci i društvenim vezama.
Za “problematičnu” manjinu utvrđeno je da je korištenje društvenih mreža povezano sa simptomima nalik ovisnosti, a koji uključuju zanemarivanje drugih aktivnosti u korist provođenja vremena na društvenim mrežama, ulaženje u rasprave i laganje o tome koliko vremena provode na internetu te nemogućnost uspostave samokontrole. Studija također naglašava zabrinutost oko udjela tinejdžera za koje se smatra da su u opasnosti od “problematičnog igranja videoigara”, što se više odnosi na dječake nego na djevojčice.
Doktor Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu, rekao je da rezultati jasno pokazuju da društvene mreže mogu imati i pozitivne i negativne posljedice za mlade. Rekao je da je potrebno više edukacije o digitalnoj pismenosti kako bi se pomoglo mladima da razviju zdrav pristup internetu. “Jasno je da trebamo trenutnu i trajnu akciju kako bismo pomogli adolescentima da izbjegnu štetnu uporabu društvenih medija, za koju se pokazalo da dovodi do depresije, maltretiranja, tjeskobe i lošeg akademskog uspjeha”, rekao je.
