viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 12.11.23 @ 10:16
OGLAS

Spasiti život donirajući vlastiti organ ili pak dati odobrenje da se organima tvog djeteta koje je doživjelo moždanu smrt omogući život tuđem smatra se najhumanijim ljudskim potezom.

Iako u BiH sustav transplantacije organa nije dovoljno razvijen, postoje majke koje su donirale organe svoje djece kako bi druga djeca, koja su smrtno bolesna, mogla nastaviti normalno živjeti. Također, nemali je broj roditelja, braće i sestara koji su se odlučili živjeti s jednim bubregom ili donirati dio jetre kako bi svom bližnjem osigurali život. Svima njima, kao i onima koji će možda tek postati donori, u Novom Sarajevu ovih je dana podignut spomenik, javlja portal Večernjeg lista BiH. Predstavnici Udruge Donorska mreža u BiH te Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, uz podršku Općine Novo Sarajevo, otkrili su u Sarajevu spomen-ploču u znak zahvalnosti donorima i obiteljima donora u BiH jer su spasili živote. U listopadu, koji se obilježio i kao mjesec donorstva i zahvale donorima te njihovim obiteljima, predsjednica Donorske mreže u BiH prof. dr. Halima Resić zahvalna je Općini Novo Sarajevo i KJKP Rad, za koje kaže kako su omogućili da taj kutak, s klupama, cvijećem i tek posađenim stablom, bude posvećen donorima – tim plemenitim ljudima koji su omogućili da mnogi dobiju drugi, kvalitetniji i bolji život. Načelnik općine Novo Sarajevo Hasan Tanović kazao je kako je ta općina ustupila prostor za postavljanje spomen-ploče, znak zahvalnosti donorima i njihovim obiteljima. Budući da je i sam potpisnik donorske kartice, Tanović je naglasio važnost promocije doniranja organa za spašavanje života. Naime, u BiH, ali i svijetu, povećava se broj ljudi koji imaju potrebu za transplantacijom, dok se u isto vrijeme stječe dojam da je donora sve manje. Prema podacima Centra za transplantacijsku medicinu pri Federalnom ministarstvu zdravstva, 318 osoba trenutačno čeka na transplantaciju. – Od tog broja, 35 osoba čeka na transplantaciju jetre, 25 srca, 20-ak rožnice, a najviše ih čeka na transplantaciju bubrega. Potreba za transplantacijom bubrega inače je najveća – 70 posto svih transplantacija odnosi se na bubreg – podsjetio je predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević, koji je i sam primatelj organa te već 17 godina živi s transplantiranim bubregom.

OGLAS

Spomen-ploču vidi kao oblik zahvalnosti svim donorima organa, ali i njihovim obiteljima za koje kaže da su vrlo važne u priči o transplantaciji jer bez njihove odluke da doniraju organe svojih najmilijih nakon smrti mnogi danas ne bi ni živjeli. Podsjetio je i na činjenicu kako smo, prema zakonu, u Federaciji BiH svi potencijalni donori ako se drugačije nismo izjasnili. Važno je, kaže, razmišljati da nam svima može biti potreban organ za transplantaciju. – Statistika pokazuje da su dvadeset puta veći izgledi da ćemo trebati transplantaciju nego da ćemo biti donor – istaknuo je. Inače, donori su osobe koje su preminule u jedinicama intenzivnog liječenja uslijed teške ozljede glave, prometne nesreće ili padova. Samo dva posto takvih osoba može biti donor. Od živih donora u BiH se mogu donirati koštana srž, bubreg i dio jetre. Od preminule osobe može se uzeti pet organa: dva bubrega, jetra i dvije rožnice. Reproduktivni organi i tkiva se ne uzimaju od mrtvih osoba. Za vrijeme života organi se mogu donirati ako se time ni najmanje ne narušava zdravlje davatelja. Najčešće se za života donira bubreg jer se može normalno živjeti i s jednim zdravim bubregom. U BiH zakon dopušta darivanje organa za života samo članovima obitelji. Rijetko se događa da se od živog davatelja uzima dio jetre, pluća ili crijeva. Inače, BiH je na dnu ljestvice po broju kadaveričnih transplantacija (transplantacija organa s moždano mrtvih osoba). Naime, u proteklom razdoblju bilo je pet preminulih donora; 2015. godine donirana su četiri organa, 2016. sedam, 2018. dva, 2020. godine doniran je jedan organ, kao i 2021. godine. Adela Čomić, članica Donorske mreže BiH, nedavno je izjavila kako je ukupno u Bosni i Hercegovini otkako se provode transplantacije bilo 20-ak kadaveričnih transplantacija. Ipak, ohrabruje podatak da centri u Tuzli, Sarajevu i Banja Luci koji rade žive rodbinske transplantacije bilježe uspon.

OGLAS
OGLAS
OGLAS
Oglasi
LM