Na papiru – visoka nezaposlenost. U stvarnosti – manjak radne snage. Prema službenim evidencijama, u Federaciji Bosne i Hercegovine više od 250 tisuća ljudi vodi se kao nezaposleno.
Istodobno, poslodavci širom zemlje, pa tako i u Vitezu, mjesecima ne mogu pronaći ni konobara, ni građevinskog radnika, ni pomoćnu radnicu u proizvodnji, piše Viteški.ba.
Oglasne ploče, oglasi na portalima, društvenim mrežama puni su ponuda: „Traži se kuhar“, „Potreban zidar“, „Pomoćni radnik u proizvodnji“. Plaće? Od 1.500 do 2.500 KM, ponekad i više. Ipak – nema kandidata.
Nezaposleni – ali samo na papiru
Velik dio „nezaposlenih“ zapravo nije aktivan tražitelj posla. Mnogi se prijavljuju samo da bi zadržali zdravstveno osiguranje ili ostvarili druge pogodnosti. Drugi rade sezonski ili na crno, bez prijave, a veliki dio mladih uopće ne želi raditi fizičke poslove pod uvjetima koji ne pružaju sigurnost i dostojanstvo na način na koji oni to vide.
Kako Vitez uspijeva funkcionirati
Iako je radne snage malo, viteški poslodavci uspijevaju organizirati sve što je potrebno – bez stranih radnika. Građevinski radovi teku, restorani i kafići rade, proizvodnja ne staje. To uspijevaju zahvaljujući fleksibilnosti, organizaciji i sposobnosti da planiraju i raspoređuju radnu snagu te djelomičnom automatizacijom radnih procesa.
Međutim, sustavne prepreke ostaju: poslodavci solidno plaćaju, ali velika davanja prema državi otežavaju poslovanje. Unatoč tome, posao se odrađuje, što pokazuje koliko se snalažljivosti i truda traži da bi lokalna ekonomija uopće funkcionirala.
Paradoks bh. tržišta rada
U isto vrijeme, dok u Federaciji statistika pokazuje stotine tisuća nezaposlenih, stvarni problem je što ljudi ili ne žele raditi, ili rad ne vide kao isplativ i održiv. Paradoks je jasan: posla ima, novca ima, ali radne snage – nedovoljno.
Vrijeme za iskreni razgovor
Ako želimo dugoročno zadržati radnu snagu u Bosni i Hercegovini, potrebno je promisliti o poticajima, uvjetima rada i reformi sustava. Iako poslodavci ulažu u svoje ljude i plaćaju solidne plaće, državni nameti često ih sputavaju, dok ljudi sve rjeđe pristaju na rad koji ne pruža stabilnost
Jer, nije problem što posla nema. Problem je što rad u ovoj zemlji često nije dovoljno podržan da bi bio održiv i atraktivan.
Stavovi izneseni u kolumni osobni su stavovi autora.
