Bosna i Hercegovina još ima približno 756 četvornih kilometara minski sumnjive površine, dok je broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje pao s više od 2000 prije pandemije na oko 1100, objavila je Fena.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH, početkom godine minski sumnjiva površina iznosila je oko 774 četvorna kilometra, od čega je dosad očišćeno približno 18. Postojeći kapaciteti omogućuju razminiranje između 50 i 55 četvornih kilometara godišnje. BHMAC procjenjuje da bi BiH, uz stabilno financiranje i usvajanje novog zakona o protuminskom djelovanju, posao mogla završiti do kraja 2036. godine. Ako zakon ne bude donesen, a donatorska pomoć nastavi slabjeti, završetak bi se mogao pomaknuti prema 2045. godini. Nacrt zakona predviđa da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt za protuminsko djelovanje izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih proračuna. Za godišnje razminiranje 75 četvornih kilometara potrebno je oko 61 milijun KM, a predložena obvezna izdvajanja pokrila bi približno 60 posto tog iznosa.
Domaće financiranje postaje sve važnije jer međunarodni donatori smanjuju pomoć, dijelom zbog novih kriznih područja i rata u Ukrajini. Iz BiH su se već povukle neke organizacije koje su godinama sudjelovale u razminiranju. Novi zakon trebao bi urediti i radni, socijalni te mirovinski položaj deminera i drugog osoblja izloženog opasnosti. Predviđeni su beneficirani staž, dodatak na plaću, povoljniji uvjeti umirovljenja te prava u slučaju ozljede ili smrti. Problem dodatno pogoršava starenje kadra i slab interes mladih za ovu visokorizičnu profesiju. Deminerskom bataljunu Oružanih snaga BiH trenutačno nedostaje oko 60 ljudi, odnosno kapacitet osam do deset timova.
”Zakon sam po sebi neće razminirati Bosnu i Hercegovinu”, upozorili su iz Ministarstva civilnih poslova, ističući da su potrebni stabilan novac, obučeni ljudi, oprema i odgovornost za rezultate.
