viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 29.01.24 @ 13:09

Prvu godinu mandata Vijeće ministara BiH obilježava uz intenzivne aktivnosti na ispunjavanju uvjeta za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Čini se kako je sve podređeno tomu, pa i nedavni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen te premijera Hrvatske i Nizozemske – Andreja Plenkovića i Marka Ruttea.

O rezultatima tog posjeta, godišnjici nove državne vlasti, rezultatima i izazovima koji stoje pred vladajućom koalicijom u intervjuu za Večernji list BiH govori Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH.

OGLAS

Večernji list: Bili ste prije nekoliko dana domaćin visokom izaslanstvu iz EU-a, u kojem su, uz predsjednicu Europske komisije, bili i premijeri Hrvatske i Nizozemske. Jeste li zadovoljni onim što ste čuli od njih, ali i njihovim reakcijama?
– Taj je posjet za nas bio jako važan jer smo dobili prigodu informirati predsjednicu Ursulu von der Leyen te premijere Andreja Plenkovića i Marka Ruttea o svemu što smo uradili i što planiramo uraditi kako bismo u ožujku dobili “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Za nas je ožujak prioritet i u pogledu europske budućnosti BiH. I zato tu prigodu moramo iskoristiti. Vjerujem da je za njih značajno i što su osjetili, čini mi se, jasnu volju da se ostvari potreban napredak s naše strane. Dakako, uvjerena sam da će odluka o otvaranju pregovora biti donesena prvenstveno na temelju našeg rada i odgovornosti te znam kako put u EU nije lagan, ali da dijalogom i istinskim europskim opredjeljenjem možemo ostvariti taj cilj. Od naših prijatelja iz EU-a dobili smo poruke ohrabrenja, ali i potvrdu da ostaju privrženi BiH kao ozbiljnom kandidatu za članstvu u EU.

OGLAS

Večernji list: BiH, dakle, u ožujku očekuje novi stav Europske komisije o početku pregovora o pridruživanju. Koliko je realno da se ispuni minimum zahtjeva koji u tom smislu stoje pred BiH?
– Europsko je vijeće, kada je odlučivalo u prosincu prošle godine o otvaranju pregovora, među ostalima, i s Bosnom i Hercegovinom, donijelo uvjetnu odluku da do kraja ožujka napravimo određeni iskorak, što nas nije obeshrabrilo, nego nas je dodatno motiviralo. Pokazatelj toga je i sama činjenica da smo početkom godine usuglasili i usvojili važne propise u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, državne službe i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH. Također, usuglasili smo i nacrt reformi te imenovali Radni tim za provedbu Plana rasta za zemlje okružja koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u studenome prošle godine prilikom posjeta BiH. Time smo praktički i pružili podršku daljnjem ekonomskom napretku BiH kao i zemalja okružja kroz usklađivanje zajedničkog tržišta s jedinstvenim tržištem EU-a. Vezano uz ispunjavanje ostalih obveza koje su u resornim ministarstvima zapravo u završnoj fazi usuglašavanja, dodatni poticaj daju i konstruktivni sastanci na političkoj razini i u institucijama Vijeća ministara BiH, gdje, uz malo političke volje, možemo doći do iskoraka te u konačnici otvaranja pregovora. U kontekstu svega toga uvjerena sam kako će Europsko vijeće prepoznati naš napor i postignuti napredak te odobriti otvaranje pregovora u ožujku.

OGLAS

Večernji list: Što, pak, po vašem mišljenju, BiH slijedi ako propusti ovu priliku? Kakve su posljedice?
– Želim vjerovati u uspjeh. Čvrsto opredjeljenje ovog Vijeća ministara BiH i koalicijskih partnera je naše članstvo u Europskoj uniji te ćemo na tome, uvjerena sam, svi nastaviti neumorno raditi. Moramo biti svjesni da to radimo, prije svega, radi svih nas u BiH jer upravo stabilnost, sigurnost i europska budućnost BiH isključivo ovise o našoj sposobnosti da nastavimo dijalog, potičemo suradnju te pronalazimo održiva rješenja poštujući ustavnu strukturu BiH. Upravo to naše opredjeljenje istaknuli smo i prilikom posjeta naših europskih prijatelja. Nadam se da smo u tomu svi bili potpuno iskreni, da će prevladati dogovor unutar BiH da su nam svima europske vrijednosti istinski cilj, a ne samo deklarativna fraza koja se izgovara u javnom prostoru. Moramo sada, baš sada, ponavljam, radi europske budućnosti BiH, svi pokazati maksimalnu odgovornost kako bismo napravili sljedeći korak kad su u pitanju EU integracije.

Večernji list: Prije nekoliko dana bila je prva godina mandata Vijeća ministara BiH kojemu ste na čelu. Kako biste je ocijenili? Što su glavni rezultati?
– Nije lako ocjenjivati vlastiti rad, osobito s pozicije koju obavljam jer rad nas političkih predstavnika, prije svega, ocjenjuju oni koji su nas birali. Odmah nakon stupanja na dužnost situacija je zahtijevala ogromne napore s kojima smo se moj tim i ja susretali. Sve što radimo, barem se ja vodim time, radimo na dobrobit svih u BiH. S aspekta rezultata rada mogu kazati kako smo u proteklih godinu dana napravili mnogo toga iz nadležnosti Vijeća ministara u skladu s našim Programom rada. Na poseban način bili smo fokusirani na ispunjavanje nužnih reformi iz 8+1 uvjeta, odnosno 14 ključnih prioriteta Europske unije.

Na 59 sjednica usvojeno je više od 1500 materijala iz različitih oblasti – od vladavine prava, poput ljudskih prava i sloboda, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, regionalne i međunarodne suradnje, očuvanja makroekonomske stabilnosti do potpore stanovništvu. Dio tih odluka ticao se usklađenosti vanjske i sigurnosne politike naše zemlje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Zadovoljna sam što je ona prvi put na razini 100% usklađenosti. Usvojili smo i u parlamentarnu proceduru uputili 13 nacrta zakona, od kojih se većina odnosi na EU zakone. Sve odluke donesene su konsenzusom i plod su zajedničkih politika i dijaloga. Radili smo puno i na regionalnoj te međunarodnoj suradnji te velikim brojem bilateralnih susreta i međunarodnih aktivnosti obnovili regionalni dijalog i intenzivirali suradnju, kako s predstavnicima institucija Europske unije tako i šire međunarodne zajednice.

Večernji list: Koliko ste zadovoljni unutarnjim odnosima u Vijeću i radom ministara te ministarstava?
– Što se tiče odnosa unutar Vijeća ministara, željela bih da u tom duhu i dalje nastavimo raditi jer samo radom i ovakvim pristupom kakav smo imali do sada možemo i postići rezultate. U razgovoru s kolegicama i kolegama ministrima uvijek nastojim da zajednički dođemo do konstruktivnih rješenja izbjegavajući bilo kakav konflikt. A o ispravnosti takvog pristupa dovoljno govore postignuti rezultati. Očekujem da ćemo nastaviti djelovati na takav način jer, po mom mišljenju, i ključ uspjeha BiH leži upravo u kontinuiranoj suradnji političkih predstavnika u institucijama vlasti, unutarnjem dijalogu, spremnosti na kompromise i konsenzus, a sve zbog BiH i svih konstitutivnih naroda i drugih građana koji u njoj žive. Naravno, svaki ministar rukovoditelj je tijela uprave u skladu sa zakonom i u tom smislu ima svoje obveze, svoj program rada i pojedinačno je odgovoran glede funkcioniranja svojeg resora.

Večernji list: U političkoj klimi opterećenoj teškim temama i problemima koliko Vijeće ministara BiH može uraditi u ovoj godini, koja je, uza sve, i izborna?
– Prije svega, trebamo uvijek biti svjesni da je BiH ustrojena kao država triju konstitutivnih naroda i svih drugih građana koji u njoj žive. Trebamo težiti i raditi na tome da svi konstitutivni narodi u BiH ostvare punu jednakopravnost, da u svakom djelu BiH slobodno žive uza sva prava koja im pripadaju. Sva rješenja koja tražimo trebaju se temeljiti upravo na tom načelu poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti svih razina vlasti. To je jedini put prema izgradnji stabilne i prosperitetne BiH.

U tom smjeru idemo korak po korak te smatram da je upravo to put za stvaranje pozitivne političke klime kako bismo razriješili sva pitanja koja nas opterećuju u ovom trenutku. Godina jest izborna, ali možemo na to gledati i kao na prednost. Zbog toga možemo pojedine procese koalicijskim i međustranačkim dogovorima na svim razinama vlasti i ubrzati, a odluke koje donesemo što prije i provesti.

Večernji list: Kada očekujete usvajanje državnog proračuna i kakvi su vaši komentari na zahtjeve da se on poveća ili smanji?
– Nacrt zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2024. godinu vrlo brzo će se naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH s obzirom na to da smo prije nekoliko dana usvajanjem dokumenta “Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH za razdoblje 2024. – 2026.” na sjednici Fiskalnog vijeća napravili zakonske pretpostavke za usvajanje proračuna. Kako bismo nastavili s provedbom daljnjih reformi u BiH, kao i realizacijom višegodišnjih kapitalnih projekata i poboljšanjem socio-ekonomskog statusa zaposlenih u institucijama BiH, okvir za financiranje institucija BiH ove godine uvećan je za dodatnih 40 milijuna maraka i iznosi 1.355,400.000 KM. Stoga u konačnici očekujem da će ovakav proračun što prije biti usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Večernji list: Regionalna suradnja i odnosi sa susjedima bili su visoko na listi vaših prioriteta. Koliko ste zadovoljni razvojem tih odnosa, osobito s Hrvatskom i Srbijom?
– Regionalna suradnja dio je našega programa i temelj je vanjske politike BiH. Unaprjeđenje regionalne suradnje kroz politiku dobrosusjedstva, mira i stabilnosti u okružju ostaje i dalje naš visoki prioritet. To opredjeljenje smo potvrdili kroz bilateralne susrete i regionalne inicijative razgovarajući o različitim temama – od ekonomskih, preko infrastrukturnih do onih koje se tiču povezivanja u drugim oblastima života. Posebno nam je važna daljnja prijateljska suradnja s našim susjedima kroz razne projekte koje smo dogovorili i na njima radimo, kako s Hrvatskom tako i sa Srbijom. Treća zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, održana u lipnju 2023. godine u Zagrebu, rezultirala je pozitivnim iskorakom u bilateralnim odnosima rješavanjem svih pitanja koja su konsenzusom i stavljena na dnevni red sjednice. Mislim da održavanje zajedničkih sjednica s vladama susjednih zemalja doprinosi unaprjeđenju bilateralnih odnosa.

Večernji list: Kako gledate na ulogu međunarodne zajednice u BiH, općenito u situaciji očitih preslagivanja na globalnoj sceni?
– Mi, kao politički predstavnici u institucijama i tijelima vlasti, imamo odgovornost raditi u skladu s Ustavom i u okviru svojih nadležnosti. U cijeloj toj priči moramo imati svoj stav i unutarnji dogovor. Svojim radom činimo sve da doprinesemo miru, stabilnosti, kao i stvaranju pretpostavki za ulaganja koja će doprinijeti ekonomskom napretku zemlje te očekujem i od naših prijatelja iz međunarodne zajednice da prate naša nastojanja na tom putu.

Večernji list: Postoji li sigurnosni rizik u BiH, kako to često možemo čuti od pojedinih političara?
– Svaka zemlja, pa tako i BiH, pronalazi najbolje moguće rješenje kako se oduprijeti sigurnosnim izazovima, koja se svakako moraju temeljiti na racionalnim predviđanjima budućih sigurnosnih rizika. Suradnja čitavog okružja i svih institucija je nužna i radi iznalaženja što kvalitetnijeg i sustavnijeg rješenja po pitanju sigurnosnih izazova. Aktivno surađujemo s regionalnim, europskim i međunarodnim tijelima, kao što su Interpol i Europol, a nedavnim usvajanjem nacrta osnova za zaključenje sporazuma o suradnji s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) stvorili smo pretpostavku za suradnju i s tom sigurnosnom institucijom. Vidimo koliki problem ima cijela Unija s migrantskom krizom, od koje nije izuzeta ni BiH. Borimo se zajedno s europskim institucijama i s tim sigurnosnim izazovima. Sve to, kao i mjere koje naše institucije te sigurnosne agencije svakodnevno poduzimaju, daju mi za pravo da vjerujem u stabilnost sigurnosne situacije u BiH unatoč brojnim iskušenjima i problemima.

Večernji list: Što smatrate svojim glavnim zadatkom u ovoj godini, a ujedno i prioritetom za BiH?
– Svima nama, vjerujem, u BiH, kako predstavnicima politika tako i svim stanovnicima, prioritet je ulazak u Europsku uniju. Cilj je nastavak europskog puta kroz ispunjavanje 8+1 uvjeta, odnosno 14 ključnih prioriteta. U svemu tome svakako bih istaknula da je reforma izbornog zakonodavstva ključni uvjet i prekretnica za daljnji napredak BiH. Stoga moramo nastaviti provoditi nužne reforme, ne samo radi Europske unije već, prije svega, i radi nas samih jer te reforme trebaju upravo nama ovdje. O nizu važnih reformi umnogome ovise funkcionalnost, dugoročna stabilnost ove zemlje, ali i jačanje međunacionalnog povjerenja.

Večernji list: Spomenuli ste međunacionalno povjerenje. Upravo je ono važno u kontekstu cijele BiH, a ponajprije suradnje političkih stranaka?
– Možda nigdje kao u BiH to nije tako izraženo i važno. Međunacionalno povjerenje temelj je djelovanja i političkih subjekata jer bez njega ne možemo graditi partnerstvo ni pomicati granice nabolje. Povjerenje među konstitutivnim narodima u BiH svakoga dana i 30 godina nakon rata treba nadograđivati. I stranka kojoj pripadam, HDZ BiH, upravo to i radi i radila je tijekom proteklih desetljeća. Hrvatski narod i njegovi predstavnici u vlasti ne odustaju od daljnje izgradnje i jačanja međunacionalnih odnosa. Unutar BiH možemo i moramo raditi na rješavanju svih otvorenih pitanja, otkočiti sve procese ako stvaraju razdor i probleme, pokušati naći rješenja vodeći se zajedničkom vodiljom – BiH je zemlja triju konstitutivnih naroda i svih drugih građana koji u njoj žive.

Večernji list: Je li realno očekivati usvajanje izborne reforme uskoro i kakav je vaš stav o mogućem nametanju odluke visokog predstavnika?
– Ohrabrena sam porukama s posljednjeg sastanka koalicijskih partnera na državnoj razini, na kojem je napravljen značajan napredak po pitanju sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva i iznalaženja rješenja za provođenje kako odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda tako i svih presuda Europskoga suda za ljudska prava. Ključ uspjeha i temelj održive stabilnosti su jedino rješenja koja su rezultat dijaloga i odluka institucija BiH. Moramo pokazati kako sami možemo donijeti kvalitetna rješenja koja su plod unutarnjeg dogovora. Bez nametanja. Upravo zbog toga ključno je izbjeći vanjske intervencije i nametanja rješenja od međunarodne zajednice koja bi mogla narušiti ravnotežu unutar koalicije i dovesti u pitanje učinkovit rad institucija BiH. HDZ BiH dostavio je partnerima svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, mislim da je to rješenje na dobrobit svih. O njemu će se razgovarati na idućim sastancima.

Večernji list: Koliko će predstojeći predsjednički izbori u SAD-u, ali i izbori za Europski parlament utjecati na stanje i odnose u BiH?
– Da, lipanj ove godine važan je za građane Europske unije koji izlaze na izbore za Europski parlament, dok će Amerikanci u studenome birati novog predsjednika. Rezultati ovih izbora svakako su globalno značajni. Kada su u pitanju izbori, mislim kako je, prije svega, riječ o visoko razvijenim demokracijama s izgrađenim sustavima vrijednosti i ne vidim razloga za zabrinutost za poziciju BiH, bez obzira na to kakvi rezultati tih izbora bili, uvjerena sam da ćemo nastaviti dosadašnju suradnju, kako s Europskom unijom tako i sa SAD-om, na dobrobit sva tri konstitutivna naroda i ostalih u BiH.

Večernji list: Kako vidite iduće godine mandata Vijeća ministara BiH, što će biti prioriteti?
– U najkraćem, nastavak svih ključnih reformi i jačanje unutarnjih resursa za otvaranje pregovaračkih poglavlja. Već se sada počinjemo pripremati za sljedeću fazu u procesu pristupanja BiH Europskoj uniji, koja uključuje analitički pregled usklađenosti bh. zakonodavstva s acquisom EU (Screening). S druge strane, jačanje ekonomije i privlačenje inozemnih ulagača radi otvaranja novih radnih mjesta važne su teme na agendi Vijeća ministara BiH u ovoj godini. A svima nama prioritet je donijeti odluke, reforme i zakone kako bismo iskoristili sve naše potencijale – od ljudskih resursa do prirodnih bogatstava u cilju daljnjeg poboljšanja životnog standarda stanovnika ove zemlje. U političkom smislu da se omogući da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike, legitimne predstavnike, bez majorizacije i preglasavanja, da kvalitetnim budućim rješenjima budu sve strane zadovoljne. Uvjerena sam da će nas “zeleno svjetlo” za ulazak u EU dodatno ujediniti i dati vjetar u leđa za promjene koje ćemo ostaviti budućim naraštajima u BiH.

Oglasi
LM