Meso u mesnicama, trgovinama i na tržnicama nikada nije bilo skuplje. Tako kilogram junetine bez kosti sada košta 25 KM, dok je prošle godine ta cijena iznosila oko 20 KM, a prije dvije godine isto se meso moglo pronaći po cijeni od 14 KM.
Mljeveno meso se prije godinu dana moglo kupiti i za 9 KM po kilogramu, dok danas cijena prelazi i 20 KM.
Ni blizu potreba
Pileći file po kilogramu prije pola godine koštao je 12 KM, a trenutačna cijena tog mesa iznosi 15 KM. Posebno je skupa janjetina, koja se rijetko može pronaći na tržištu, a njezina cijena kreće se od 25 do 30 KM po kilogramu.
Također, sve je skuplje suho i dimljeno meso, čija cijena doseže i do 50 KM po kilogramu, pa i više, ovisno o vrsti mesa i dijelu trupa od kojeg se proizvodi.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona Amir Bulut kaže da su ovakve cijene mesa rezultat niza čimbenika. Prije svega, naglašava da je domaća proizvodnja uništena. Uvoz mesa deset je puta veći od izvoza. Samo prošle godine uvoz mesa iznosio je više od 600 milijuna KM. Federacija BiH jest povećala proizvodnju, ali to ni izbliza ne zadovoljava potrebe tržišta. Sve dok se ne poveća domaća proizvodnja, situacija će ostati ista jer se, nažalost, meso uglavnom uvozi iz Europske unije, gdje je također došlo do poskupljenja – kaže Bulut za „Dnevni avaz“.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman ističe da je u zemljama Europske unije došlo do pada proizvodnje mesa za 30 posto, što se, kako kaže, odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu.
– Došlo je do poskupljenja mesa u Europi, a zbog pada proizvodnje ima ga manje u prodaji, što se automatski prelilo i na BiH. Naravno, potražnja diktira cijenu svakog proizvoda – ističe Kahriman za „Avaz“.
Silna borba
Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa, a Kahriman naglašava da se domaća proizvodnja guši na sve moguće načine. Nijedno ministarstvo ne želi prihvatiti činjenicu da već deset godina upozoravamo kako je nužno raditi na sustavnom povećanju proizvodnje. Nažalost, za to nema sluha i, unatoč velikoj borbi i trudu naših farmera, mnogi gube volju za nastavak proizvodnje – naglašava Kahriman.
Zašto je proizvodnja manja
Bulut podsjeća da se u Federaciji BiH do 2021. godine proizvodilo približno 20.000 tovnih junadi, dok je prošle godine taj broj pao na svega 3.000.
– Smatram da ćemo ove godine doseći gotovo 10.000, ali to doista nije ni blizu stvarnih potreba. Uvoz je ogroman, a činjenica da imamo uvjete za iznimnu proizvodnju malo znači kada nadležne vlasti nisu učinile ništa konkretno po tom pitanju – objašnjava Bulut.
Dodaje kako nijedno ministarstvo ne želi prihvatiti upozorenja koja Udruženje već deset godina upućuje o nužnosti sustavnog povećanja proizvodnje.
