Iako je gospodarska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priljeva stranih sredstava. U uvjetima valutnog odbora, kako navode iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudnu važnost za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu.
Prema dostupnim podacima, u devet mjeseci 2025. godine personalni transferi (novčane doznake iz inozemstva) u BiH iznosili su 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Taj iznos ima izravan utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za kućanstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor financijske stabilnosti.
Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se 3,79 milijardi KM odnosi na novčane doznake iz inozemstva. U 2024. godini ukupni tekući transferi dosegnuli su 5,69 milijardi KM, a na doznake iz inozemstva odnosilo se 4,16 milijardi KM.
– Doznake iz inozemstva u značajnoj mjeri utječu na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CBBiH. One predstavljaju stabilan izvor priljeva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih financijskih tokova u zemlji – izjavili su za Fenu iz CBBiH.
Uz to, priljev doznaka pozitivno utječe i na devizne rezerve CBBiH. S obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu robe, doznake pomažu u povećanju prihoda na tekućem računu te u znatnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.
CBBiH ne raspolaže podacima o tome iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još ne postoji službena procjena po državama, no može se reći da one uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najzastupljenija.
– S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se prije svega promatraju kao stabilan izvor deviznih priljeva koji pozitivno utječe na platnu bilancu i razinu deviznih rezervi CBBiH. Time se jača monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH kao jedini instrument monetarne politike ima obveznu rezervu, ali prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove učinke na novčanu masu, potrošnju i inflacijske pritiske – ističu iz CBBiH.
Naglasili su kako su doznake u BiH važan čimbenik u gospodarstvu jer povećavaju dohodak i uglavnom potiču potrošnju. U razvojnim programima, uz odgovarajuće mjere, potrebno ih je usmjeravati prema investicijama i proizvodnim sektorima kako bi doprinijele održivom gospodarskom rastu. Iz CBBiH su dodali da postoje procjene transfera primljenih neformalnim kanalima te da su oni uključeni u ukupne podatke o transferima koji se objavljuju.
– CBBiH intenzivno radi na uvođenju sustava instant plaćanja s ciljem da plaćanja budu brža, sigurnija i jeftinija, kako za građane tako i za gospodarstvo. Uvođenjem instant plaćanja CBBiH izravno potiče korištenje elektroničkih kanala plaćanja, budući da se radi o elektroničkim uplatama koje se obrađuju u stvarnom vremenu, što omogućuje brže i sigurnije transakcije, uz mogućnost korištenja QR kodova u aplikacijama – naveli su iz CBBiH.
Priključenje SEPA području, koje CBBiH koordinira i na čijoj pripremi intenzivno radi, također podrazumijeva znatno brža prekogranična plaćanja u eurima uz niže transakcijske troškove, što će imati iznimno pozitivan učinak i na gospodarstvo i na građane. Taj proces uključuje i izmjene zakonskog okvira koje će omogućiti poticanje konkurentnosti pružatelja platnih usluga, veću inovativnost te stvaranje snažnijih mehanizama za digitalizaciju financijskog sektora. U kontekstu doznaka iz dijaspore, njihov će priljev biti znatno olakšan jer će se moći slati brže i jeftinije.
U sklopu financijske edukacije stanovništva, koju intenzivno provodi, CBBiH upozorava i na najnovije trendove u digitalnom, bezgotovinskom plaćanju dostupnom građanima BiH. U tom je smislu, u suradnji sa Svjetskom bankom, objavljen Vodič za digitalna plaćanja, koji donosi informacije o tržišnim trendovima mobilnog i beskontaktnog plaćanja, njihovim obilježjima, različitim pristupima digitalnom plaćanju u BiH, osnovnim vrstama digitalnog plaćanja, tehničkim zahtjevima i obvezama korisnika, kao i upozorenja na lažne ili obmanjujuće prakse. U tijeku je priprema ažuriranog vodiča koji će uključivati i najnovije trendove u području digitalnih plaćanja, s posebnim naglaskom na instant plaćanja i plaćanja u okviru SEPA sustava.
