Registracija birača koji žele glasati izvan Bosne i Hercegovine traje do 21. srpnja i odvija se putem portala e-Izbori. Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, do sada je otvoreno više od 17 tisuća korisničkih računa. Uvjete za registraciju ispunilo je nešto manje od 11 tisuća birača, dok oko četiri tisuće prijava još nije završeno, a više od 1.200 ima određene nedostatke koje je potrebno otkloniti, prenosi BHRT.
Trenutačno 1.255 osoba ima nedostatke u prijavi za registraciju, a najčešći razlozi su nedostatak dokaza o identitetu, obrasca prijave ili dokaza o adresi u inozemstvu. U Središnjem izbornom povjerenstvu BiH ističu kako su formirani posebni timovi za edukaciju birača izvan Bosne i Hercegovine, kako bi što veći broj građana uspješno završio registraciju prije isteka roka. Međutim, u udrugama bh. dijaspore smatraju kako se razlozi slabijeg odaziva godinama ponavljaju.
Šehović: Postupak demoralizira ljude
“Prijavljivanje je i dalje komplicirano. Vi se na svakim izborima morate iznova prijaviti. Moramo popunjavati obrasce, vaditi potvrde o boravku, skenirati dokumente i sve to slati Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. To je težak postupak koji jednostavno demoralizira ljude i onda odustaju od same prijave, a na kraju i od glasanja”, naveo je Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.
Kako bi olakšale registraciju, pojedine udruge organiziraju i besplatnu pomoć građanima. Kažu kako mnogi nemaju potrebnu tehničku opremu ili nisu sigurni kako koristiti elektroničku platformu, zbog čega dio birača odustane i odluči glasati tek dolaskom u Bosnu i Hercegovinu na dan izbora.
“Kada čovjek ima svu potrebnu opremu i zna što radi, registracija traje deset do petnaest minuta. Međutim, mnogi nemaju pisač, skener ili ne znaju pristupiti platformi. Mi ćemo kao udruga ponovno organizirati pomoć pri registraciji. Ljudi mogu doći kod nas i registrirati se uz našu pomoć”, istaknuo je Damir Saračevič, predsjednik Udruge “Consilium Bosniacum”.
Dio birača ne vjeruje u promjene
Dio građana u dijaspori smatra kako njihov glas neće donijeti značajne političke promjene, što dodatno utječe na izlaznost. Ipak, analitičari upozoravaju kako trenutačni podaci ne moraju biti konačan pokazatelj interesa. “Opći je dojam da, glasali ili ne glasali, ne možemo puno promijeniti u BiH”, rekao je Šehović.
“Kako dijaspora bude dolazila tijekom ljeta, tada će se vjerojatno zahuktavati politička kampanja i očekujem da će interes za registraciju rasti”, naveo je Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže BiH. Iako je za sada broj prijava za glasanje iz dijaspore ispod očekivanja, ti glasovi mogli bi biti ključni u izbornom procesu.
“Kada uzmemo u obzir stotine tisuća potencijalnih birača diljem svijeta, jasno je da bi oni mogli imati ključnu, pa čak i presudnu ulogu u izbornim procesima u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Saračević. Interes dijaspore za BiH nije upitan. Ono što ostaje izazov jest kompliciran proces registracije za glasanje, zbog čega je jasno da postoji potreba za reformama izbornog procesa. Jednostavnija procedura, uz bolju informiranost i podršku biračima, mogla bi znatno povećati broj registriranih glasača izvan BiH.
