Federacija Bosne i Hercegovine dobiva potpuno novi pravni okvir za elektronički novac. Zakon o elektronskom novcu, objavljen 5. kolovoza u „Službenim novinama Federacije BiH“, stupa na snagu 13. kolovoza, a njime se prvi put detaljno uređuje tko može izdavati elektronički novac, pod kojim uvjetima, kako se štite sredstva korisnika te na koji način takve usluge mogu nuditi banke, posebna društva, mikrokreditne organizacije, ali i javni poštanski operatori.
Za građane se, međutim, 13. kolovoza neće dogoditi trenutna promjena u načinu plaćanja. Novi zakon prije svega stvara pravni temelj za razvoj digitalnih novčanika i drugih oblika elektroničkog plaćanja koji su u drugim europskim državama već uobičajeni, saznaje Hercegovina.info Jedan od najpoznatijih primjera takvog servisa u BiH je Aircash. Društvo Aircash AC sa sjedištem u Banjoj Luci od Agencije za bankarstvo Republike Srpske dobilo je u siječnju 2025. godine dozvolu za izdavanje elektroničkog novca. Njegov digitalni novčanik omogućuje pohranu elektroničkog novca, plaćanja te slanje i primanje sredstava.
Novi federalni zakon sada precizno uređuje i način na koji društvo za izdavanje elektroničkog novca sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu može poslovati u Federaciji. Takvo društvo u FBiH može poslovati preko organizacijskog dijela, ali tek nakon dobivanja suglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije BiH i upisa u njezin registar. Zakon propisuje i uvjet reciprociteta, odnosno da ista mogućnost u Republici Srpskoj postoji za društva osnovana u Federaciji.
To znači da novi zakon Aircashu i drugim licenciranim društvima iz Republike Srpske otvara regulatorni put prema poslovanju na tržištu Federacije, ali ne znači da oni samim stupanjem zakona na snagu automatski dobivaju dozvolu za rad na cijelom području FBiH.
Što je zapravo elektronički novac?
Elektronički novac nije nova valuta niti zamjena za konvertibilnu marku. Prema zakonskoj definiciji, riječ je o novčanoj vrijednosti pohranjenoj u elektroničkom obliku koja nastaje nakon što korisnik izdavatelju uplati novac i koja se potom može koristiti za platne transakcije kod drugih fizičkih ili pravnih osoba koje taj novac prihvaćaju.
Pojednostavljeno, korisnik može uplatiti, primjerice, 100 KM, a izdavatelj mu u digitalnom novčaniku evidentira elektroničku vrijednost od 100 KM koju zatim može koristiti za dopuštena plaćanja. Izdavatelj je, na zahtjev korisnika, dužan bez odgađanja elektronički novac ponovno isplatiti u njegovoj nominalnoj vrijednosti. Zakon ograničava i slučajeve u kojima se za takav otkup može naplatiti naknada.
Važno je naglasiti i što elektronički novac nije. Zakon iz njegove definicije isključuje digitalne zapise valuta koje nije izdala i za čiju vrijednost ne jamči središnja banka ili drugo tijelo javnog sektora te koji nemaju pravni status novca ili valute. Drugim riječima, donošenje ovog zakona ne predstavlja legalizaciju kriptovaluta niti bitcoin postaje elektronički novac u smislu ovog propisa.
Velika novost za pošte
Jedna od najzanimljivijih odredbi odnosi se upravo na javne poštanske operatore. Zakon im omogućuje izdavanje posebnog „poštanskog elektroničkog novca“, i to bez osnivanja zasebnog društva za izdavanje elektroničkog novca. Takav novac moći će se koristiti isključivo za plaćanje poštanskih usluga, javnih davanja i usluga od općeg interesa, režijskih računa te za uplate i isplate socijalnih i drugih naknada.
Time se otvara mogućnost da javni poštanski operatori poput Hrvatske pošte Mostar i BH Pošte razviju vlastita digitalna rješenja preko kojih bi građani jednog dana mogli plaćati račune ili obavljati dio drugih financijskih transakcija. BH Pošta već se službeno definira kao javni poštanski operator, dok važeći propisi među javnim poštanskim operatorima u BiH navode i Hrvatsku poštu Mostar.
Ipak, ni ovdje zakon sam po sebi ne znači da će pošte odmah ponuditi digitalni novčanik. Hoće li i kada iskoristiti novu mogućnost ovisit će o njihovim poslovnim odlukama i podzakonskim pravilima regulatora. Poštanski elektronički novac pritom neće biti bankovni depozit, neće donositi kamatu niti se smije koristiti za kreditiranje.
Posebno je važna zaštita novca građana. Javni poštanski operator u svakom trenutku mora imati 100-postotno novčano pokriće za izdani poštanski elektronički novac. Ta sredstva moraju biti odvojena od njegove ostale imovine i ne ulaze u stečajnu masu operatora.
Maksimalan iznos poštanskog elektroničkog novca koji će jedan korisnik moći držati odredit će Agencija za bankarstvo FBiH. Pri određivanju limita regulator mora uzeti u obzir, među ostalim, prosječnu mjesečnu plaću u Federaciji i cilj financijske uključenosti građana.
Moguća su i potpuno nova društva
Zakon otvara vrata i osnivanju novih kompanija čija će osnovna djelatnost biti upravo izdavanje elektroničkog novca. Takvo društvo može biti osnovano kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, ali prije početka rada mora dobiti dozvolu Agencije za bankarstvo FBiH.
Minimalni osnivački kapital propisan zakonom iznosi 700.000 KM i mora biti uplaćen u novcu. Osim izdavanja elektroničkog novca, takva društva moći će, pod propisanim uvjetima, pružati i niz platnih usluga – od uplata i isplata gotovine preko računa za plaćanje do prijenosa sredstava, kartičnih transakcija i novčanih doznaka.
Time se na tržištu, koje je tradicionalno bilo dominantno vezano uz banke, stvara prostor za novu konkurenciju i razvoj fintech usluga. Federalna vlada ranije je cijeli paket financijskih zakona, među kojima je i Zakon o elektroničkom novcu, predstavila kao dio modernizacije i digitalizacije financijskog sektora te njegova približavanja standardima Europske unije.
Neće sve zaživjeti 13. kolovoza
Iako zakon stupa na snagu 13. kolovoza, dio njegove praktične primjene tek slijedi. Agencija za bankarstvo Federacije BiH dobila je rok od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu za donošenje podzakonskih akata potrebnih za njegovu provedbu.
Zbog toga 13. kolovoza ne treba očekivati da će građanima preko noći biti ponuđen niz novih digitalnih novčanika ili da će pošte odmah početi izdavati elektronički novac. Taj datum prije svega označava početak novog regulatornog razdoblja. Nakon donošenja provedbenih propisa bit će jasnije tko će zatražiti dozvole, hoće li postojeći regionalni servisi proširivati poslovanje u Federaciji te planiraju li Hrvatska pošta Mostar i BH Pošta iskoristiti mogućnost izdavanja vlastitog poštanskog elektroničkog novca.
Upravo bi odgovori na ta pitanja trebali pokazati hoće li novi zakon ostati prvenstveno regulatorna reforma ili će građanima u relativno kratkom roku donijeti vidljive promjene u načinu na koji plaćaju, šalju i primaju novac.
