Poslovanje pet ustanova socijalne zaštite u Federaciji BiH ubuduće će biti olakšano s obzirom na to da će se iz proračuna Federacije BiH sufinancirati tekuće poslovanje onih federalnih ustanova socijalne zaštite koje iz prihoda ostvarenih na osnovi pruženih usluga ne mogu osigurati svoje redovito funkcioniranje, kao i kapitalne investicije usmjerene na osiguranje nužnih infrastrukturnih uvjeta za njihovo funkcioniranje, socijalno zbrinjavanje i osposobljavanje smještenih korisnika za samostalan život i rad prema njihovim mogućnostima te provođenje radne aktivnosti smještenih korisnika, piše Večernji list BiH.
Naime, nedavno je Dom naroda FBiH usvojio prijedlog Zakona o ustanovama socijalne zaštite u Federaciji BiH koji je pripremilo Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. Navedeni zakon odnosi se na pet javnih ustanova koje imaju status pravnog subjekta – Drin, Bakovići, Pazarić, Ljubuški i Sarajevo – a koje su pravni sljedbenici ranijih zavoda čiji je osnivač Parlament Federacije BiH. Resorni ministar Vesko Drljača obrazložio je kako se novim zakonom kvalitetno utvrđuje transformacija ustanova socijalne zaštite koje vode računa o socijalno ugroženim kategorijama u skladu s međunarodnim standardima te da se utvrdi određeni minimum standarda koji se moraju poštovati u cilju rada tih ustanova, kao i objekata infrastrukture koje moraju ispunjavati kako bi se mogli baviti tom djelatnošću. Zakonom su uređena pitanja koja se odnose na profesionalne upravljačke strukture, konkretno pozicije ravnatelja te nadzornog i upravnog odbora. – Ono što je važno u ovom segmentu jest da će UO imati pet članova, jednog će imenovati zakonski zastupnici korisnika usluga, jednog zaposleni u tim institucijama, a tri člana bit će s liste stručnjaka. Novina je da će se formirati jedan nadzorni odbor za svih pet ustanova. Cilj su racionalizacija i ušteda sredstava. Nadzorni odbor ubuduće će se plaćati iz proračuna FBiH, a ne iz proračuna tih ustanova putem Ministarstva rada i socijalne politike – kazao je Drljača. Novim zakonom utvrđena je jasna djelatnost Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu Ljubuški, dok je Ustanovi za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje Pazarić uveden dobni cenzus u smislu onemogućavanja prijma korisnika starijih od 30 godina.
S druge strane, Ustanovi za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu Bakovići i Ustanovi za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu Drin ograničen je prijam osoba mlađih od 18 godina. Na koncu, potrebno je spomenuti i to da je Ustanovi za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje Pazarić omogućen i prijam djece kojoj su dijagnosticirani poremećaji u ponašanju ili osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji, a za koju, u ovom trenutku, u Federaciji ne postoji adekvatan model institucionalne zaštite. Uspostavljanje modela prioritetnog smještaja također predstavlja novinu jer se korisnik upućen od nadležnoga tijela skrbništva prima na smještaj u federalne ustanove socijalne zaštite prioritetno u odnosu na druge podnositelje zahtjeva za smještaj. U pogledu primjene mjera fizičkog ograničavanja, one su ovim zakonom predviđene samo za osobe s poteškoćama u intelektualnom razvoju, i to u situacijama u kojima je to jedino sredstvo kojim se može otkloniti neposredna opasnost koja proizlazi iz ponašanja osobe, odnosno visoki stupanj rizika od fizičkog ozljeđivanja same osobe ili neke druge osobe u federalnoj ustanovi socijalne zaštite.
