Bosna i Hercegovina godišnje proizvede više od milijun tona komunalnog otpada, ali najveći dio i dalje završava na odlagalištima, dok se materijali koji bi se mogli ponovno upotrijebiti ili preraditi gube u miješanom otpadu.
Iako postoje domaće tvrtke koje otpad pretvaraju u nove sirovine i proizvode, nedovoljno razvijeno odvojeno prikupljanje, ograničeni kapaciteti za obradu i slaba provedba strateških dokumenata usporavaju prelazak na održiviji sustav upravljanja otpadom.
Razmjere problema pokazuju podatci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prema kojima je tijekom 2024. godine proizvedeno 1.122.532 tone komunalnog otpada, odnosno prosječno 329 kilograma po stanovniku. Javnim odvozom prikupljeno je 976.996 tona, od čega je više od 857.000 tona evidentirano kao miješani komunalni otpad.
Na kontrolirana odlagališta pristiglo je približno 976.000 tona otpada, od čega je čak 99,9 posto trajno odloženo. Taj se podatak odnosi na otpad koji je dospio na kontrolirana odlagališta i ne predstavlja ukupnu stopu odlaganja ili recikliranja u državi, ali jasno pokazuje koliko se postojeći sustav oslanja na odlaganje otpada.
Istodobno, iako je količina proizvedenog komunalnog otpada 2024. godine bila za 5,3 posto manja nego godinu ranije, količina prikupljena javnim odvozom blago je povećana.
Problem, međutim, nije samo u količini otpada koji nastaje nego i u načinu na koji se njime upravlja. Dok se u europskim sustavima sve veći značaj pridaje sprječavanju nastanka otpada, njegovoj ponovnoj uporabi i vraćanju materijala u proizvodnju, u BiH se velik dio aktivnosti i dalje svodi na prikupljanje, prijevoz i konačno odlaganje.
Profesorica Dušica Pešević, voditeljica Katedre za zaštitu okoliša na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Banjoj Luci, upozorava da takav model istodobno stvara okolišne rizike i dovodi do gubitka vrijednih resursa.
– Dominacija odlaganja ima višestruke posljedice. Neadekvatno uređena odlagališta mogu dovesti do onečišćenja tla i podzemnih voda procjednim vodama, emisija metana, neugodnih mirisa i pojave požara, dok ilegalna odlagališta dodatno ugrožavaju ekosustave i zdravlje ljudi – kazala je Pešević za Fenu.
Naglašava da BiH odlaganjem materijala koji se mogu ponovno upotrijebiti ili reciklirati propušta i mogućnosti za razvoj kružnog gospodarstva.
– Zato problem nije samo u tome gdje odlažemo otpad nego i u činjenici da još uvijek previše materijala tretiramo kao bezvrijedan ostatak, umjesto kao potencijalni resurs – istaknula je.
Prema podatcima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, tijekom 2024. godine u Federaciji BiH nastale su 745.582 tone komunalnog otpada, od čega je približno 85 posto završilo na odlagalištima. Organiziranim prikupljanjem obuhvaćeno je oko 90 posto nastalog otpada, dok približno 70.400 tona nije prikupljeno.
Ministarstvo u odgovorima dostavljenima Feni navodi da na području Federacije postoji pet sanitarnih odlagališta, od kojih samo dva u potpunosti ispunjavaju sanitarne uvjete – Mošćanica u Zenici i Separacija 1 u Živinicama.
Istodobno je evidentirano 39 aktivnih nesanitarnih odlagališta, uz 19 neaktivnih nesanitarnih i tri zatvorena sanitarna odlagališta.
– Prema Federalnom planu upravljanja otpadom, na odlagalištima je tijekom prethodnih desetljeća završilo približno 20 milijuna kubičnih metara otpada. Značajan broj lokalnih odlagališta nema odgovarajuće sustave za prikupljanje i obradu procjednih voda i odlagališnog plina, niti osnovnu opremu potrebnu za kontrolirano odlaganje – navode iz Ministarstva.
Dodatni problem predstavljaju troškovi prijevoza. Čak 40 gradova i općina u Federaciji BiH, prema podatcima Ministarstva, i dalje koristi vlastita odlagališta, dok 19 lokalnih zajednica raspolaže odlagališnim kapacitetima za sljedećih pet godina.
U Republici Srpskoj tijekom 2025. godine, prema podatcima Republičkog zavoda za statistiku, proizvedeno je 372.798 tona komunalnog otpada, dok su javna komunalna poduzeća prikupila 317.769 tona. Od te količine 97,4 posto činio je miješani komunalni otpad.
Potencijal otpada kao sirovine nije ograničen samo na komunalni sektor. Prema podatcima Agencije za statistiku BiH, u proizvodnim i uslužnim djelatnostima tijekom 2024. godine evidentirano je 5.085.157 tona nastalog otpada, od čega 10.929 tona opasnog otpada.
Riječ je o zasebnoj statističkoj kategoriji koja obuhvaća različite djelatnosti i ne može se jednostavno zbrajati s količinama komunalnog otpada.
Sendžana Muslić, viša stručna savjetnica za energetiku u Gospodarskoj komori Federacije BiH, ističe da se značajne količine materijala mogu vratiti u industrijske procese, ali da Bosna i Hercegovina taj potencijal još uvijek nedovoljno koristi.
Posebno navodi metale, papir, karton, određene vrste plastike, staklo, drvo i građevinske materijale, čija daljnja uporaba ovisi o kvaliteti, dostupnoj tehnologiji i tržištu.
Prema podatcima Agencije za statistiku BiH na koje se poziva Muslić, tijekom 2025. godine iz BiH je izvezeno 58.978 tona otpadnog papira i kartona.
– Iako izvoz pokazuje da za te materijale postoji tržište, istodobno se postavlja pitanje koliki dio njihove vrijednosti može ostati u domaćem gospodarstvu kroz dodatnu preradu i proizvodnju novih proizvoda.
Kao primjer treba izdvojiti tvrtku Natron-Hayat iz Maglaja, koja koristi stari papir i karton kao sekundarnu sirovinu u proizvodnji papirnih i ambalažnih proizvoda, ali i drvne ostatke iz proizvodnih procesa za dobivanje toplinske i električne energije – izjavila je Muslić.
