Često u javnosti možemo čuti kako “cijeli gradovi” svake godine napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Nesporno je da tisuće ljudi odlaze iz naše zemlje svake godine u potrazi za kvalitetnijim i mirnijim životom, no teško je utvrditi točan broj s obzirom da se mnogi od njih ne odjavljuju prilikom odlaska.
Ponukani pričama ljudi koji su trajno zatvorili poglavlje života i rada u BiH, odlučili smo istražiti na koji način državljani BiH i formalno napuštaju zemlju, odnosno odjavljuju li se igdje i tko vodi evidenciju te koliko se osoba odjavilo u posljednjih deset godina.
U brojnim slučajevima odlazaka iz BiH, taj proces je bio vrlo jednostavan. Ljudi su spakirali kofere, eventualno ranije prodali imovinu (automobil ili stan), pozdravili se s prijateljima i obitelji i odselili u Sloveniju, Njemačku, Austriju ili neku četvrtu europsku zemlju. Na pitanje jeste li se negdje i formalno odjavili, svi su odgovorili sa “ne”.
A je li se potrebno odjaviti, zbog čega i kako se to radi, odjavljuju li se djeca, koji period boravka u inozemstvu je potreban za odjavu u BiH – provjerili smo u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (Članak 8b), državljanin može odjaviti prebivalište osobno, neposredno kod nadležnog organa, a prebivalište može odjaviti i nadležni organ po službenoj dužnosti.
Po prijemu zahtjeva za prijavu prebivališta, nadležni organ kojem je podnesen zahtjev za prijavu prebivališta, elektronskim putem obavještava nadležni organ u mjestu ranijeg prebivališta državljanina radi odjave prebivališta. Nakon što dobije potvrdu o odjavi prebivališta od nadležnog organa, organ koji vodi postupak će prijaviti prebivalište. Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave ranijeg prebivališta i do prijave novog prebivališta ne može trajati duže od 15 dana.
Iz IDDEEA-e ističu da je nadležni organ dužan da državljaninu odmah izda ovjerenu fotokopiju obrasca prijave, koja služi kao dokaz da je osoba izvršila prijavu prebivališta kako je predviđeno ovim zakonom.
U inozemstvu kraće ili duže od tri mjeseca
Isti Zakon u članku 9 navodi da državljanin koji se stalno nastani u inozemstvu, ili koji u tamo boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inozemstvu.
Državljanin koji u tamo boravi duže od tri mjeseca, a koji ne namjerava da se stalno nastani u zemlji u kojoj trenutno boravi i ukoliko održava efektivnu vezu sa BiH (npr. ako ima obitelj ili članove porodice u BiH, ili ako u BiH ima kuću, stan ili poduzeće u vlasništvu i sl.), nije dužan da odjavi prebivalište u BiH, ne oduzima mu se osobna iskaznica državljanina BiH, ali je dužan da kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva prijavi mjesto boravka u inozemstvu, gdje ostvaruje sve konzularne i druge usluge.
Prijava/odjava maloljetne djece
Državljanin je dužan da odjavi svoju maloljetnu djecu ako su se ona stalno nastanila u inouzemstvu ili ako tamo borave duže od tri mjeseca.
Ako se državljaninu koji se stalno nastanio u inozemstvu, ili koji u tamo boravi duže od tri mjeseca, rodi dijete, ono se ne prijavljuje kao osoba sa prebivalištem u BiH u vrijeme svog rođenja.
Zakon predviđa i novčane kazne, od 200 do 1.000 KM, između ostalog i ako osoba ne izvrši prijavu odnosno odjavu prebivališta u rokovima određenim ovim zakonom i ako odmah ne izda potvrđen primjerak propisanog obrasca kao dokaz da se državljanin prijavio odnosno odjavio iz svog prebivališta odnosno boravišta.
U nastavku su podaci samo osobe koje su izvršile odjavu, a mnogo je onih koji nisu proveli ovu proceduru pa je samim tim broj osoba koji su otišli iz BiH daleko veći.
- 2020. godine odjavljeno 3551
- 2021. godine odjavljeno 3467
- 2022. godine odjavljeno 3258
Najviše osoba u BiH u posljednjih 10 godina odjavilo se 2013. godine (5.041), a od tada broj varira između 3.200 do 4.500.
Kada govorimo o pojedinačnim općinama sa najvećim brojem odjavljenih za inozemstvo, u posljednjih godinu dana prednjači Brčko Distrikt (139 osoba). Iz Novog Sarajeva je odjavljeno 79 osoba, a iz sarajevske Općine Novi Grad 84. Tu su i Banja Luka, Bihać, Doboj, Tuzla, Mostar…
Čapljina, Mostar i Ljubuški su općine odakle su državljani BiH najviše išli u Hrvatsku u posljednjih deset godina. U Sloveniju su najviše išli iz Cazina i Velike Kladuše, a u Njemačku iz Bijeljine, Tuzle, Prijedora, Brčkog, Novog Grada u Sarajevu i Sanskog Mosta. Najviše odjavljenih koji su se prijavili u Austriji su iz Brčkog, Cazina i Bijeljine. Banjalučani su se najviše odjavljivali pri odlasku u Srbiju.
Usporedbom posljednjih službenih podataka i popisa stanovništva iz 2013. godine, procjena je da Bosna i Hercegovina ima 3,3 milijuna stanovnika, što znači da se broj stanovnika od 2013. smanjio za više od 152.300 ili 4,31 posto.
To su službeni podaci entitetskih zavoda o kojima smo detaljno pisali u siječnju ove godine, iako su neke procjene da je naša zemlja od 2013. do danas ostala bez mnogo većeg broja stanovnika.
Jedino je Sarajevska županija zabilježila porast broja stanovnika u posljednjih deset godina.
