Često se u javnom diskursu može čuti da u strankama u Bosni i Hercegovini nema dovoljno demokratije, da se nitko ne osudi suprotstaviti rukovodstvima stranke, a naročito ne stranačkim predsjednicima.
Kritizira se često činjenica da su predsjednici dugo na čelu stranaka, da im je potrebno ograničiti broj mandata na vrhu stranke na dva, iako to nije praksa koja je toliko dominantna u svijetu, no jeste u pojedinim državama i strankama zastupljena.
Ukoliko promatramo stranke koje su nastale još 1990-ih situacija je šarolika – neke stranke su češće mijenjale svoje predsjednike, dok druge nisu. Razlozi za promjene, pogotovo krajem prošlog tisućljeća i početkom ovog, su nerijetko bili i utjecaj međunarodne zajednice, a kod nekih je povlačenje sa čela stranke značilo i povlačenje iz politike.
Jedina veća stranka koja je nastala 1990-ih, a nije niti jednom mijenjala predsjednika je SNSD. Milorad Dodik je 28 godina predsjednik, prvo Stranke nezavisnih socijaldemokrata, a onda Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
PDP je od nastanka stranke 1999. imao dva predsjednika. Mladen Ivanić je vodio stranku od 1999. do 2005. godine, kada je imenovan za počasnog predsjednika, a njega tu nasljeđuje Branislav Borenović, koji vodi stranku do danas.
Najviše promjena što se tiče stranaka u RS bilo je u SDS-u. Razlog tome je i njihova ratna uloga, s obzirom da su određeni kadrovi bili povezani s ratnim zločinima. Prvi predsjednik SDS-a bio je presuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, a 1996. godine ga je naslijedio Aleksa Buha, također blizak Karadžiću, ali koji nije nikada presuđivan za ratne zločine.
Dragan Kalinić, još jedan ratni kadar, došao je na čelo SDS-a nakon Buhe, i predsjedavao je strankom sve do 2004. godine, kada ga je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown smijenio s funkcije predsjednika NSRS. Razlog za smjenu je bila nedovoljna suradnja RS-a s Haškim tribunalom zbog čega BiH tada nije primljena u program Partnerstvo za mir na samitu NATO-a.
– Smijenjen sam zbog Radovana Karadžića, a njega čuvaju Bog i anđeli – rekao je tada Kalinić, koji je kasnije napustio SDS i trenutno je savjetnik Milorada Dodika. Nakon toga SDS postaje dosta umjereniji te se smanjuje međunarodni pritisak na njih. No, oni su i dalje imali česte promjene predsjednika. U posljednjih 20 godina strankom su predsjedavali Dragan Čavić, Mladen Bosić, Vukota Govedarica, Mirko Šarović i Milan Miličević.
SDA je od svog osnivanja imala tri predsjednika. Alija Izetbegović je upravljao strankom od osnivanja, pa do početka ovog 2000.-tih. Na Trećem kongresu SDA 2001. donio je odluku da se zbog zdravstvenih razloga ne natječe za predsjednika stranke te ga tada nasljeđuje Sulejman Tihić. On je vodio stranku sve do 2014. godine, kada ga je nekoliko mjeseci prije njegove smrti, iz zdravstvenih razloga, naslijedio Bakir Izetbegović. SDP-om su predsjedavala također tri predsjednika. To su Nijaz Duraković, Zlatko Lagumdžija i aktuelni predsjednik Nermin Nikšić.
Strankom za BiH je od osnivanja upravljao alfa i omega te stranke Haris Silajdžić sve do 2012. godine, kada se odlučio povući iz politike. Tada stranku preuzima Amer Jerlagić, a ujedno tada počinje i pad te stranke. Jerlagić je vodio stranku devet godina, a onda, potpuno neočekivano 2021. godine se pojavljuje informacija da će dotadašnji kadar SDA Semir Efendić preuzeti Stranku za BiH.
HDZ BiH je zbog različitih percepcija unutar stranke, ali i utjecaja Zagreba u prvim godinama rada često mijenjao predsjednike. Tako su u predratnom i ratnom periodu strankom upravljali Davorin Perinović, Stjepan Kljuić, Milenko Brkić, Mate Boban, Dario Kordić i Božo Rajić.
1998. godine HDZ BiH preuzima Ante Jelavić, no za njega je bilo kobno proglašenje Hrvatske samouprave u BiH, koji su mnogi protumačili kao formiranje trećeg entiteta. Antu Jelavić je tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrić smijenio sa svih političkih funkcija, a sa čela stranke se povukao 2002. godine, jer je to bio uvjet za izlazak stranke na izbore. Umjesto Jelavića, za predsjednika HDZ-a BiH je izabran Bariša Čolak, koji je vodio stranku do 2005. godine, kada stranku preuzima Dragan Čović, koji je i danas predsjednik.
